Guverner za politicki.ba: Dosljednost u provedbi valutnog odbora jamac je monetarne stabilnosti

3.3.2023.

"Prema službenoj statistici, inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 14% u 2022. godini. Prema podacima Eurostat-a, to nije najveća stopa inflacije zabilježena u Europi, čak i ako se izuzme Turska".

Razgovarao: Sead Numanović

Senad Softić je čelu Centralne banke Bosne i Hercegovine. 

Ovom institucijom upravlja u vremenima teških izazova izazvanih pandemijom koronavirusa koja je duboko uzdrmala globalnu ekonomiju. 

Svijet se nije ni oporavio od tog šoka, uslijedio je novi udarac - agresija Rusije na Ukrajinu. 

Guverner Softić u intervjuu za Politicki.ba govori o izazovima s kojima je Centralna banka BiH suočavala, inflaciji i opasnostima od receseije u BiH, kamatama, kreditima, cijenama nekretnina...

Osvrće se i na povremene "napade" na  CBBiH koji se ogledaju i u zahtjevima za tiskanje novca. 

Odgovara i na pitanje hoće li ga nove vlasti smijeniti...

Iza nas je 2022. godina. Kako biste ju ocijenili? Nedavno ste na redovnom briefingu za novinare u Centralnoj banci rekli da živimo u krizi kakva nije zabilježena posljednjih 50 godina. Molim Vas da detaljnije obrazložite taj stav.

- Prošla godina bila je vrlo izazovna, i sve samo ne tipična, s odnosima makroekonomskih segmenata koji ne odgovaraju standardnom poslovnom ciklusu. Svjedočili smo rijetkoj epizodi u kojoj trendovi u globalnim i nacionalnim ekonomijama nisu sukladni ekonomskoj teoriji. Nažalost, ovo nije kratkotrajna epizoda. Unatoč poremećajima u globalnim proizvodnim i opskrbnim lancima, te iznimno visokoj inflaciji, posebice razvijenim zemljama, Europi i SAD-u, realni gospodarski rast u 2022. godini pokazao se jačim nego što se očekivalo sredinom godine. Izraženo zaoštravanje monetarne politike vodećih središnjih banaka, s ciljem ublažavanja inflatornog šoka, još uvijek nema snažan učinak. Iako se uočavaju prve naznake željenih učinaka mjera Europske središnje banke (ESB) i Federalnih rezervi (FED), inflacija u EU još uvijek je daleko iznad ciljane razine, a ESB signalizira daljnje monetarno zatezanje. U SAD je nezaposlenost na vrlo niskoj razini, što signalizira da je gospodarstvo još uvijek pregrijano, te da je moguć daljnji rast cijena, unatoč snažnom rastu referentnih kamatnih stopa. Euribor, prosječna kamatna stopa po kojoj najveće banke međusobno plasiraju sredstva, do mjesec dana, trenutno je ispod depozitne stope koju ESB plaća bankama na deponirana sredstva. Frikcije su zaista jake, jer su šokovi i na strani ponude, i na strani potražnje, te svjedočimo neuobičajenim globalnim, regionalnim i domaćim trendovima već tri godine. Prolaskom vremena prije znakova ozbiljnog i trajnog globalnog usporavanja inflacije i jačanja gospodarske aktivnosti, globalno rastu neravnoteže u financijskim i tokovima roba i usluga, što zauzvrat povećava rizik od financijske krize i krize javnog duga u mnogim zemljama u svijetu.

Sve navedeno govori da je 2022. bila godina velikih šokova i neizvjesnosti, kakvih nije bilo desetljećima još od naftnih šokova sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Inflacija zabilježena u SAD-u sredinom 2022. bila je najviša od 1981., dok je u listopadu zabilježena najviša inflacija u zemljama članicama eurozone u 40 godina.

Kolika je inflacija u BiH

Kolika je bila, na kraju, stopa inflacije u Bosni i Hercegovini s završetkom 2022.? Jesmo li s tim brojem u vrhu Europe i zašto je to tako? 

- Prema službenim statističkim podacima, inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u 2022. godini iznosila je 14%. Prema podacima Eurostata, to nije najveća stopa inflacije zabilježena u Europi, čak i ako se izuzme Turska. Baltičke zemlje, članice EU, zabilježile su godišnju stopu inflacije od preko 17%, u nekim i blizu 20%. Veće stope inflacije, u odnosu na BiH, pod vrlo grubom pretpostavkom da su nam mjere ujednačene, u 2022. godini zabilježene su i u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Inflacija u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Rumunjskoj bila je blizu one izmjere u BiH. Hrvatska, Slovačka i Nizozemska su bile tek nešto niže od skupine zemalja regije i BiH. Dakle, BiH nije bila izuzetak, niti smo zabilježili najveću inflaciju među europskim zemljama u 2022. godini. Pritom treba imati na umuu da su neke od zemalja poduzele mjere poput snižavanja poreznih stopa, administrativnog ograničavanja cijena određenih roba i usluga, ili financiranja značajnih subvencije gospodarstvu i stanovništvu iz proračuna. Sve ove poduzete mjere slabe fiskalnu poziciju zemlje koja je već bila pod pritiskom zbog mjera uvedenih s ciljem ublažavanja posljedica pandemije. Na kraju, valja imati na umu da se zemlje međusobno značajno razlikuju po primarnom uzroku rasta prosječnih cijena, ali i po početnim razinama inflacije, prije pritisaka koji su se počeli javljati krajem 2021., i dodatnog inflatornog pritiska na početku rata u Ukrajini. 

Nakon pandemije i kaosa, uslijedio je rat u Ukrajini. Za svjetsko gospodarstvo ovo su veliki potresi. Meni se kao laiku čini da je prošla godina samo najava još gore godine i godina koje su pred nama. Recesija je ipak izbjegnuta? Jesam li u krivu? Ako da - zašto? Ako ne – koji su pokazatelji da će biti gore? 

- CBBiH je u studenom objavila srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli, uključujući i inflaciju. Već u 2023. godini očekujemo značajnije usporavanje rasta potrošačkih cijena na 6,1% na godišnjoj razini. Naša trenutna projekcija inflacije za 2024. godinu iznosi 3%. Stoga se ne može govoriti o padu prosječnih potrošačkih cijena, već o usporavanju njihova rasta. Nekoliko čimbenika čini realnim očekivati da će inflacij ove godine biti blaža. Prvenstveno, tu je bazni učinak. Nakon ovako značajnog rasta u 2022. godini, koja će biti bazno razdoblje s kojim se vrši usporedba, svakako možemo očekivati usporavanje rasta u 2023. godini. Također, svi podaci s međunarodnih tržišta trenutno ukazuju da će cjenovni pritisak energenata i hrane u tekućoj godini manji. Već u četvrtom tromjesečjuu 2022. godine vidjeli smo znakove usporavanja inflacije potrošačkih cijena u BiH. Očekujemo nastavak trenda u prvoj polovici 2023. godine, iako postoje značajni rizici zbog čije bi materijalizacije trenutna procjena mogla bila potcijenjena. Cijene električne energije na domaćem tržištu, ali i pritisci s tržišta rada, mogu značajno utjecati na kretanje inflacije u 2023. godini. Činjenica je da već nekoliko godina imamo značajan odjev kvalificirane radne snage, koji se dodatno intenzivirao nakon popuštanja Covid mjera i velike potražnje za radnom snagom u Europi. Takvi trendovi mogu značajno povećati troškove rada i jedinične troškove proizvodnje u zemlji. Naravno, mogući su i šokovi s međunarodnih tržišta, koji su potpuno nepredvidivi, ali globalna tržišta ih trenutno ne ističu. 

 

Što se tiče srednjoročne gospodarske aktivnosti, kao i u EU i zemljama regije, očekujemo usporavanje u 2023. godini i postupni oporavak u 2024. godini. Naše trenutne projekcije rasta realnog BDP-a za 2022., 2023., i 2024. godinu iznose 4,1%, 0,9% i 1% respektivno. Drugim riječima, u srednjem roku ne očekujemo recesiju, ali slaba vanjska potražnja, uzrokovana očekivanim usporavanjem gospodarskog rasta u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, ali i specifičnostima zemlje, mogla bi rezultirati niskim gospodarskim rastom za zemlju na našem stupnju gospodarskog razvoja.

Status kandidata i reforme put do rasta gospodarske aktivnosti 

Cijene neće rasti? Ili hoće? Bosna i Hercegovina, kao ranjivo gospodarstvo koje najviše ovisi o EU, i dalje će trpjetii. Šta se može i treba učiniti da se ta patnja što više smanji smanji? 

- U CBBiH vidimo srednjoročnu putanju inflacije, ali i realne gospodarske aktivnosti, vrlo usklađenu s kretanjima u EU i zemljama regije. Temeljem naših srednjoročnih makroekonomskih projekcija očekujemo da će inflacija s vremenom slabiti, ali da ćemo još neko vrijeme biti značajno iznad prosjeka za razdoblje 2010 – 2019. godina. Inflacija u 2022. godini bila je iznimno visoka i došla je nakon gotovo dvogodišnje pandemije. Ustrajna i visoka inflacija mijenja obrasce potrošnje jer smanjuje realni raspoloživi dohodak. U ovakvom okruženju ne radi se o kratkoročnom smanjenju potražnje za luksuznim dobrima. S druge strane, smanjenje realnog raspoloživog dohotka rezultira smanjenjem potrošnje kućanstava, kategorije koja je, u slučaju BiH, najznačajnija u strukturi BDP-a prema potrošnom pristupu. Upravo je očekivano usporavanje privatne potrošnje jedan od glavnih čimbenika, uz slabu vanjsku potražnju, zbog čega je projicirana stopa rasta realnog BDP-a u tekućoj i narednoj godini niska. No, vidimo i neke čimbenike koji bi mogli rezultirati značajnom revizijom projekcije gospodarske aktivnosti na više u nadolazećim godinama, a u studenom, kada je napravljen zadnni krug projekcija, nisu bili poznati. Prije svega, dodjela statusa kandidata za članstvo u EU, posebice ako bude praćena snažnim reformskim zamahom u BiH i usvajanjem konsolidiranih proračuna za sve razine vlasti, mogli bi generirati značajan rast gospodarske aktivnosti. Pritom, rast gospodarske aktivnosti ne bi nužno bio praćen rastom inflacije. Vjerujem da bi, već srednjoročno, ozbiljna posvećenost poboljšanju makroekonomskih uvjeta i poslovne klime u zemlji, rezultirala slabljenjem negativnih trendova na tržištu rada, i rastom privatnih investicija. Time se ojačala samo gospodarska aktivnost u srednjem roku, nego i dugoročni gospodarski potencijal.    

Kamatne stope rastu. Što to znači za gospodarstvo, tržište BiH, a šta za ekonomijue prosječne bh. obitelji? Hoće li se morati štedjeti i na čemu? Koliko moramo „stegnuti kaiš“? 

- U teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih središnjih banaka, za očekivati je da rastu domaće kamatne stope. Međutim, postoje brojne frikcije u transmisijskom mehanizmu. U trenutnom okruženju banke će sigurno imati razlog za povećanje kamatnih stopa na kredite, dijelom i zbog činjenice da je dio postojećih kreditnih ugovora ugovoren promjenjivom kamatnom stopom. S druge strane, svjesni su da bi dramatično povećanje kamatnih stopa na postojeće kredite rezultiralo porastom klijenata s poteškoćama u otplati, te da bi im se potražnja za novim kreditima, koja ni sada nije osobito izražena, dodatno smanjila. U tom svjetlu, malo je vjerojatno da se, bar u kratkom roku, može očekivati značajnije povećanje kamatnih stopa na depozite, jer će banke nastojati održati profitabilnost, a depoziti, za razliku od kredita, rijetko nose promjenjivu kamatnu stopu. Mislim da će 2023. godina biti dosta neizvjesna, obilježena preslaganjem interesa i poslovnih planova i politika, kako za banke, tako i za njihove klijente. Trenutno smo u situaciji da su realne kamatne stope na kredite negativne, što ih čini destimuliativnim za banke koje žele povećati nominalne stope kako bi im bila u interesu značajnija kreditna ekspanzija. Dopustite mi malu pojmovnu bilješku, realna kamatna stopa je razlika između nominalne kamatne stope i stope inflacije. S druge strane, ne vidim tako snažnu potražnju za kreditima, unatoč trenutnim kamatnim stopama, jer su klijenti svjesni svojih ograničenja i neizvjesnosti glede budućih raspoloživih prihoda. No, srednjoročno i dugoročno, izvjesno je da je era izrazito niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas, te da će stope još dugo ostati značajno iznad prosjeka prošlog desetljeća. Što se tiče kamatnih stopa na depozite, sve dok je likvidnost u bankarskom sustavu ovako visoka, a uzrokovana je i malim brojem alternativa u pogledu štednje i ulaganja, ne očekujemo da će pratiti rast kamatnih stopa na kredite.   

Na spomenutom briefingu za novinare, između ostalo, rekli ste i da će cijene nekretnina morati pasti. Hoće li? 

- Posljednji podaci govore o usporavanju rasta cijena nekretnina u članicama EU, a neke zemlje već bilježe pad. Zbog visokih trenutnih cijena nekretnina za očekivati je slabljenje potražnje građana s prosječnim primanjima. U srednjem roku očekuje se pad cijena sirovina u građevinarstvu. Pritom, eventualni pad cijena nekretnina ne znači automatski da će one biti pristupačnije stanovništvu s prosječnim primanjima. Kao što sam rekao, era vanredno niskih kamatnih stopa je završila i troškovi zaduživanja će sigurno porasti u srednjem i dugom roku, što u aktualnom okruženju može imati negativan utjecaj na potražnju.  

Kad bi kriza mogla završiti?

- Kao što sam već rekao, prema našim makroekonomskim projekcijama ne očekujemo recesiju u srednjem roku. Isto tako, usporavanje inflacije u srednjem roku vrlo je izvjesno. 

Rezultati rada CBBiH prepoznati u međunarodnim krugovima

Kakva je situacija sa Centralnom bankom BiH? Čime bi ste se pohvalili, a što Vas muči kao problem? 

- Centralna banka je radila i radi u potpunosti sukladno Zakonom definiranim mandatom i u potpunosti je ispunila svoju ulogu. Valutni odbor nikada nije doveden u pitanje od strane domaće javnosti, ulagača i relevantnih domaćih ili međunarodnih supranacionalnih institucija. Naša konvertibilna marka uživa potpuno povjerenje.

Platni sustavi u zemlji funkcioniraju neometano i stalno ih unapređujemo. Ispunjavamo sve  obveze kao bankarski i fiskalni agent države. Čak ni u razdobljima značajne potražnje za gotovinom, poput početka pandemije, ili u veljači i ožujku 2022. godine, zbog isključivanja ruske Sberbank iz SWIFT-a, klijenti naših banaka nikada nisu osjetili nedostatak gotovine, niti KM, niti EUR. Ispunili smo sve vanredne zahtjeve poslovnih banaka za gotovinom, što najbolje govori o tome kako smo obavljali trezorske poslove, odnosno rad sa gotovinom. Centralna banka je također prepoznata i od strane Europske komisije, u službenim izvješćima o napretku, kao institucija koja aktivno doprinosi napretku zemlje u procesu integracije u EU. Naše srednjoročne makroekonomske projekcije, brze procjene gospodarske aktivnosti i inflacije, te drugi analitički doprinosi prepoznati su kao pouzdani, s vrlo transparentnim procesom izrade, te se o njima redovito diskutira s Komisijom, Europskom središnjom bankom, i drugim relevantnim institucijama. Statistike koje proizvodi CBBiH kontinuirano unapređujemo i usklađujemo s najboljim svjetskim praksama, te redovito, sukladno zahtjevima, i u dogovorenom formatu, izvješćujemo niz međunarodnih organizacija i institucija, od Eurostata, do MMF-a. Centralna banka redovito je prva točka kontakta međunarodnih institucija, organizacija i predstavništava u vezi sa ocjenom ili informacijama o makroekonomskim trendovima, ili financijskom ssustavu. Ponosni smo na to što uvijek izađemo u susret svakom zahtjevu za razgovorom, kako bi netko iz inozemstva bolje razumio gospodarsku situaciju u zemlji, a kontakti su zaista gotovo svakodnevni, od potencijalnih ulagača, preko gospodarskih odjela stranih veleposlanstava, inozemnih bankarskih grupacija, do rejting agencija.

 

Potvrda dobrog rada CBBiH dolazi i od međunarodnih financijskih i drugih institucija, što je vrlo važno kako za nas tako i za Bosnu i Hercegovinu kao državu. Istaknuo bih činjenicu da je renomirani časopis Capital Finance International dodijelilio nagrade CBBiH za 2022. godinu u čak dvije kategorije: Najbolje upravljanje središnjom bankom u srednjoj i istočnoj Europi, i Izuzetan doprinos gospodarskom razvoju Bosne i Hercegovine.

Ostajemo ustrajni u unapređenju naših procesa i kapaciteta i u budućnosti. To ćemo, kao i do sada, činiti sukladno najboljim svjetskim praksama središnjeg bankarstva. 

Središnje/narodne banke Turske i Hrvatske ponovno kupuju zlato. Zašto? Kupuje li BiH zlato? Ili ga prodaje? Zašto? Koliko zlata imamo u pričuvama?

- Strateško opredjeljenje CBBiH, temeljeno na procijenjenoj razini tržišnog rizika koju središnja banka koja posluje u aranžmanu valutnog odbora može preuzeti i činjenici da zlato ima izuzetno visoku volatilnost, je da se učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih pričuva kreće od 0% do 3%. Sukladno navedenom, učešće zlata u portfoliju deviznih pričuva od sredine prošle godine iznosi oko 1%.

Sam način ulaganja, odnosno izbora instrumenata u koje se devizne pričuve ulažu, kao i korištenje deviznih pričuva, ovisi o institucionalnom uređenju središnje banke i monetarnoj politici koja se provodi u pojedinoj zemlji. Sukladno tome, ne mogu komentirati investicijske odluke drugih središnjih banaka. 

Samo želim pojasniti da je Hrvatska narodna banka, kako bi ispunila uvjete iz Statuta Europskog ssustava središnjih banaka i Europske središnje banke, morala kupiti zlato na tržištu. Prema statutu, HNB je, ulaskom u eurosistem (euro je postao službena valuta u Hrvatskoj od prvog dana 2023. godine), morala prenijeti dio svojih deviznih pričuva ESB-u u točno propisanom obliku: 85% iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15% u zlatu. U prosincu 2022. HNB je na tržištu nabavio odgovarajući iznos tzv. nealociranog zlata, tj. bez fizičkog transporta u Hrvatsku. 

CBBiH će nastaviti upravljati portfoliom deviznih pričuva sukladno Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, kao i internim aktima temeljenim na najboljim praksama središnjeg bankarstva. To činimo na način da kontinuirano pratimo tržišna kretanja, prilagođavamo svoj portfolio trenutnim okolnostima i očekivanim budućim trendovima, te poduzimamo investicije propisane aktima koji reguliraju rad CBBiH. CBBiH će također nastaviti praksu da ne komentara pojedinačne poslovne odluke iz svog mandata, ali će javnost biti blagovremeno i adekvatno obaviještena o relevantnim odlukama, što uključuje i mišljenja neovisnog vanjskog revizora. 

Ima li i dalje nasrtaja na Centralnu banku da tiska novac i troši svoje efektive prema željama političara?

- Povremeno se u javnom prostoru pojave takve inicijative, prvenstveno u dnevnopolitičke svrhe. Dobri poznavatelji prilika u monetarnoj ekonomiji znaju da valutni odbor ne dopušta tiskanje novca bez pokrića, te da u CBBiH ne postoje bilo kakvi ”viškovi“ pričuva. Centralna banka će ostati dosljedna Zakonu o CBBiH i striktnoj primjeni valutnog odbora koji se pokazao kao dobro sidro za bh. gospodarstvo i jamac je monetarne stabilnosti, što opet rejting agencije i Europske komisija ocjenjuju temeljem makroekonomske stabilnosti zemlje.

Šta je s Vama? Ostajete guverner, odlazite...?

- Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine definirano je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje članove Upravnog vijeća CBBiH koji između sebe biraju guvernera.  

Mogu samo reći da sam ponosan na sve što je u proteklom razdoblju učinjeno, sačuvano i unaprijeđeno i što sam na čelu ovako uspješne državne institucije. Naš uspjeh, kao što sam već rekao, potvrđuju i priznanja koja najčešće dolaze od renomiranih stranih financijskih i drugih institucija. Prepoznavanje našeg truda i zalaganja daje nam snagu da nastavimo raditi sukladno našem zakonskom mandatu i u najboljem interesu države Bosne i Hercegovine, gospodarstva i njenih građana.

 



Newsletter CBBiH