Intervju guvernera CBBiH Senada Softića listu „Oslobođenje“

Datum objave intervjua 31.12.2019.

 

Finansijski sistem u Bosni i Hercegovini otporan je na moguće šokove

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić za Oslobođenje govori o stanju u bh. bankarskom sektoru, kamatama, kao i planovima CBBiH za naredni period

 

Na kraju smo još jedne godine, možete li se za početak kratko osvrnuti na godinu koja je na izmaku. Kakvi su makrokonomski pokazatelji za 2019?

Ključni makroekonomski pokazatelji za BiH za 2019. godinu se mogu većinom procijeniti dobrima. Iako ne raspolažemo konačnim brojkama glavnih pokazatelja, naša ocjena je da je očekivani rast BDP-a od 3 posto solidan rezultat u datim okolnostima. Naime, globalna ekonomska kretanja obilježili su usporavanje rasta, velike trgovinske tenzije, rekao bih pravi trgovinski ratovi i brojne geopolitičke neizvjesnosti, spominjem samo Brexit. Na unutrašnjem planu je otežavajući faktor bilo kašnjenje u formiranju vlasti. BiH je otvorena ekonomija, pa se, naprimjer, usporavanje industrijske proizvodnje u Njemačkoj reflektiralo na smanjenje obima proizvodnje u BiH. Tu mislim prvenstveno na djelatnosti koje su vezane za njemačku autoindustriju. I unutar BiH se desilo nekoliko negativnih šokova. Planirano je da Rafinerija Brod bude u remontu tokom čitave 2019. Poznati su problemi u Aluminiju Mostar. Radi se o dva velika preduzeća. Također, usporavanje ekonomske aktivnosti u EU je smanjilo naš izvoz u odnosu na prethodnu godinu.

Ubrzati reforme

S druge strane, viši rast uslužnih djelatnosti, poput trgovine i hotelijerstva, u određeoj mjeri amortizuju efekte usporavanje industrijske proizvodnje na ukupnu ekonomsku aktivnost. Nadalje, u 2019. su nastavljene aktivnosti na nekim od započetih infrastrukturnih projekata, što je dodatno umanjilo značaj pomenutih negativnih efekata na ekonomsku aktivnost. Uz očekivano nisku inflaciju od oko 1,3 posto, pad nezaposlenosti koja je i dalje relativno visoka te uzimajući u obzir sve okolnosti, smatramo da su glavni makroekonomski pokazatelji dobri. Naravno, sve je ovo daleko od nivoa koji bi obezbijedio značajno poboljšanje životnog standarda i bržu konvergenciju prema EU prosjeku, kakvu svi želimo. Formiranje i uspostava funkcionalne vlasti bi svakako trebali odblokirati dodatna sredstva za javne investicije, što bi stimulisalo ekonomsku aktivnost i ublažilo efekte negativnih trendova iz okruženja. Uz to, svakako treba ubrzati strukturne reforme, jer bez njih neće biti moguće ubrzati neophodan rast. Vjerujem da će se to moći ostvariti tokom 2020.

Konačno, pomenuli ste da je 2019. bila dobra za bankarski sektor. Pod tim pretpostavljam da mislite na profitabilnost banaka. Tačno je da je neto dobit banaka za prva tri kvartala nešto iznad prošlogodišnje u istom periodu. No, treba primijetiti da su, pored zabilježenog kreditnog rasta, neto prihod od kamata banaka, razlika kamatnih prihoda i kamatnih rashoda nešto ispod prošlogodišnjeg nivoa. Banke su značajan rast prihoda zabilježile u kategoriji ostalih operativnih prihoda. Za Centralnu je banku važno da je bakarski sektor profitabilan, jer to utiče na stabilnost cijelog finansijskog sistema u BiH, jer su banke daleko najznačajniji dio tog sektora.

Devizne rezerve u BiH stalno rastu i premašile su 12 milijardi KM, šta nam to govori?

Podatak da nam devizne rezerve rastu treba gledati kao pozitivnu informaciju. Stručno-tehnički gledano, rast rezervi se u BiH odvijao jer je deficit na računu robe i usluga s inostranstvom u BiH veći od priliva, poput deviznih doznaka iz inostranstva. Jednostavno rečeno, mi više uvozimo nego što izvozimo, a doznake nisu dovoljne da pokriju razliku pa se zadužujemo. Ključno je da nam rezerve rastu, a valutni odbor garantuje nastavak stabilnosti. Naše bruto rezerve sada pokrivaju oko 7,5 mjeseci uvoza robe i usluga, a to je najbolji garant nastavka stabilnosti.

Ono što najviše interesuje bh. građane jesu krediti, odnosno kamate, da li će i koliko rasti/padati?

Teško je precizno predvidjeti kako će se kretati kamatne stope na kredite jer tu poslovnu odluku donosi svaka banka sama za sebe. To je i suština tržišne ekonomije. Banke kamatne stope formiraju na osnovu nekoliko faktora. Tu su: cijena izvora sredstava kao depozitne kamatne stope, regulatorni troškovi, npr. obavezna rezerva, ali i brojni propisi koje donose agencije za bankarstvo i nešto što se često zaboravlja, a to je kreditni rizik svakog pojedinačnog klijenta. Što je veći rizik, to je i cijena/kamatna stopa viša. Nadalje, kao i svaka druga cijena, i kamatna stopa na kredit zavisi od ponude i potražnje. Kada svi žele kredite, cijena im raste. Posebno bih naveo da izvori sredstava naših banaka dijelom zavise i od kamatnih stopa u eurozoni jer se naše banke tamo zadužuju.

Historijski nizak nivo

Napominjem da je ECB dodatno smanjila prekonoćnu depozitnu stopu u septembru 2019. te je obnovila mjere povećanja likvidnosti, dakle, laički rečeno, povećava se ponuda novca. Ako je suditi po izjavama ECB-a, u skoroj budućnosti se ne nazire kraj eri ekspanzivne monetarne politike ECB-a. To, između ostalog, znači da se ne očekuje rast referentnih kamatnih stopa ECB-a, nego je moguće i dodatno smanjenje. Posljedično, ne postoje naznake da će u dogledno vrijeme zbog toga rasti i kamatne stope na nove kredite banaka domaćim sektorima. Važno je istaći da su kamatne stope na kredite domaćim sektorima na historijski najnižim nivoima. Stoga, u prosjeku ne očekujemo veće varijacije kamatnih stopa u narednom periodu.

Centralna banka BiH uvela je promjene kod obračuna obavezne rezerve, odnosno viška rezervi, a najavljujete i moguće dodatne promjene, možete li nam reći o čemu je riječ?

Od 2016. CBBiH nije mijenjala stopu stopu izdvajanja obavezne rezerve, koja iznosi 10 posto, niti strukturu obaveza banaka na koje se stopa obavezne rezerve primjenjuje. U ovoj godini mijenjala se samo stopa naknade na višak sredstava iznad obavezne rezerve, što banke drže kod Centralne banke. Kako je naš valutni odbor vezan za euro, logično je da je ta stopa izjednačena s depozitnom stopom ECB-a koja iznosi -0,5 posto. Stopa naknade na sredstva koju mi zahtijevamo od banaka da drže kod nas, dakle obavezna rezerva je ostala nepromijenjena i iznosi 0 posto.

Očekuje se da će politika naknade na višak sredstava banaka iznad obavezne rezerve ostati usko vezana za politiku ECB-a. Kao što sam rekao, ne očekuje se skori rast referentnih stopa ECB-a, a tržišta čak očekuju dodatno smanjenje depozitne stope. U tom slučaju će i CBBiH naplaćivati veću naknadu komercijalnim bankama za držanje viška sredstava na računima kod CBBiH. Kada govormo o daljim promjenama, prvo treba reći da je obavezna rezerva važan instrument u rukama CBBiH. Unutar CBBiH redovno se prate trendovi u makroekonomskom okruženju i bankarskom sistemu te nije isključeno da će se politika obavezne rezerve u narednim periodima mijenjati kako će zahtijevati ekonomska kretanja. U ovom času ne postoji konkretna odluka kako će se i kada nešto mijenjati.

Također, Centralna banka BiH će raditi redistribuciju gotovine KM u opticaju?

Centralna banka se, uz konsultacije s agencijama za bankarstvo i komercijalnim bankama, priprema za propisivanje uslova za redistribuciju svog gotovog novca – konveribilne marke u BiH. Iako bezgotovinski načini plaćanja uzimaju sve više maha i u BiH, gotov novac, novčanice i kovanice, su itekako značajan faktor u platnom prometu. Naši su napori usmjereni prema tome da se proces cijelog ciklusa gotovog novca bazira na evropskim i međunarodnim standardima i obavezama.

Želimo prvenstveno osigurati da stepen kontrole u radu s gotovim novcem bude što viši. Ta kontrola će obezbijediti da se novčanice i kovanice KM zaprimljene u komercijalne banke u BiH prije ponovne isplate, dakle redistribuiranja, odnosno vraćanja u opticaj, adekvatno provjere s aspekta autetičnosti – mogući falsifikati i podobnosti za opticaj – kvalitet novčnica. Mnogi ne znaju da je prosječan vijek trajanja novčanice tri do pet godina, zavisno od apoena. Kada se neka novčanica pohaba ili ošteti, treba je povući iz opticaja. Sve to će se odvijati prema utvrđenim stadardima i pravlima Centralne banke kako bi kvalitet novčanica koje koriste naši građani bio na visokom, kažimo evropskom nivou. Naravno, posebna se pažnja posvećuje falsifikatima, kojih nažalost uvijek ima. No, brojka falsifikovanih novčanica i kovanica je zanemarivo mala u odnosu na ukupan broj novčanica i kovanica u opticaju.

Bankarski sektor je, prema riječima bankara, stabilan i prelikvidan, kakva su predviđanja za naredu godinu ukoliko se uzmu u obzir rastući rizici za banke poput cyber kriminala, Fintecha?

Slažem se s vama da je prema našim podacima bankarski sektor, kako navodite, stabilan i dobro kapitalizovan. Isto se tako slažem s konstatacijom da je tzv. cyber kriminal koji spominjete itekako u porastu u svim zemljama u svijetu. Da se slikovito izrazim, lopovi pljačkaju banke „jer se tamo nalazi novac“. No banke danas ne napadaju naoružani pljačkaši s maskama na licu, nego hakeri preko svojih laptopa koji mogu biti i hiljadama kilometara daleko od banke kojoj žele uzeti novac. Digitalizacija finansija, a posebno banaka, raste eksponencijalnom brzinom. S jedne strane, to je neizbježno i donosi niz prednosti kako bankama, tako i njihovim kijentima. No, s druge strane, kako raste digitalizacija u bankarstvu, tako se i mogućnosti njene zloupotrebe kroz cyber kriminal povećavaju.

Konkurencija bankama

Nama kao Cetralnoj banci je zadatak upozoravati javnost u cjelini i sve ekonomske aktere da je u tom segmetu potreban povećan oprez jer s povećanom digitalizacijom raste i rizik takvih krađa. No, komercijalne banke, svaka za sebe i u sklopu svojih grupacija, moraju voditi računa o zaštiti od tog obika kriminala.

Što se tiče Fintecha, smatram da je on u finansijama dobrodošao. Ovdje govorimo o primjeni novih tehnologija koje omogućuju znatno bolju isporuku finansijskih usluga. Tu se pojavljuju i same digitalne banke koje niti nemaju klasične poslovnice. Pri tome je važno da novi akteri na finansijskom tržištu poštuju sve propise poslovanja kao i komercijalne banke radi fer konkurencije, ali i adekvatne zaštite potrošača. Rekao bih da su nove Fintech kompanije u finansijama dobrodošla konkurencija bankama, čime se i tradicionalne banke prisiljavaju na promjene.

Brojni su globalni izazovi pred bankarskim sektorom, kako to utiče na nas?

U modernom svijetu ne postoje nacionalni sistemi, ekonomski ili finansijski, koji djeluju u izolaciji. No, i dalje se svi globalni rizici veoma brzo šire i na male otvorene ekonomije kao što je BiH. Jednostavnije rečeno, mi smo preko našeg bankarskog sistema, i ne samo bankarskog sistema, dio svijeta i time dijelimo njegovu sudbinu. To je naročito jasno nakon 2008. i gobalne finansijske krize koja je potresla cijeli svijet. Puno se toga promijenilo od propasti Lehman Brothers banke.Treba reći da su posljednjih nekoliko godina putem rada institucija, a posebo agencija za bankarstvo, znatno unaprijeđeni i modernizovani regulativa i nadzor banaka u BiH. Prema svim pokazateljima kojima raspolažemo, finansijski sistem u BiH je otporan na moguće šokove, a to nam potvrđuju i testovi na stres koje redovno provodimo. Dakle, tačno je da smo dio svijeta i eventualni negativni šokovi bi uticali na nas, no naš je sistem stabilan i otporan na njih zahvaljujući zajedničkim naporima svih institucija u BiH.

ECB je najavio da očekuje nastavak rekordno niskih kamatnih stopa. Da li će to i kako uticati na bh. finansijski sistem?

Jedna od posljedica historijski niskih kamatih stopa u svijetu za CBBiH jest da je dodatno otežano investiranje deviznih rezervi. Jer kroz ta ulaganja CBBiH ostvaruje značajan dio svojih prihoda. Pri investiranju Centralna banka se mora voditi brojnim zakonski utvrđenim kriterijima, a prvenstveno mislim na sigurnost i profitabilnost. Mi imamo stroge propise u koje instrumente se smiju investirati devizne rezerve CBBiH. Kako su kamatne stope niske, u CBBiH provodimo dodatne napore na povećanju efikasnosti našeg poslovanja, od procesa nabavki do reorganizacije Banke da bismo time uticali na troškove CBBiH i omogućili da poslujemo profitabilno.