Intervju guvernera Senada Softića portalu Raport.ba

Datum objave intervjua 25.3.2020.

Pandemija koronavirusa odrazit će se, sada je već to izvjesno, na svaku poru društva, ne samo u Bosni i Hercegovini nego u cijelom svijetu. Prva briga je spasiti živote, druga briga je spasiti gospodarstvo.

Brojni svjetski mediji i ekonomski stručnjaci bave se analizama što čeka svijet, da li će doći do recesije.

O svemu tome, ali i čestim pitanjima što čeka Bosnu i Hercegovinu, što može učiniti Centralna banka BiH, kakvo je stanje u bankarskom sustavu u našoj državi te kakve su nam mogućnosti, razgovarali smo s guvernerom Centralne banke BiH Senadom Softićem.

Utječe li i može li pandemija koronavirusa utjecati na monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine? 

Monetarna stabilnost znači stabilne cijene i povjerenje u domaću valutu. Povjerenje u konvertibilnu marku nikad nije dovedeno u pitanje. U CBBiH radimo sve u našemu mandatu, profesionalno i transparentno, kako bi stabilnost KM i povjerenje u valutni odbor ostali nepoljuljani.

Tijekom protekle 22 godine postojanja CBBiH, akumuliran je značajan dio dobiti iz poslovanja CBBiH, a koje služe za osiguranje potpunog pokrića KM u sidrenoj valuti i u uvjetima izvanredno velikih šokova na međunarodnim financijskim tržištima. Naša KM je temelj ekonomske sigurnosti.

Imajući u vidu značajan šok na realni sektor, očekivano usporavanje, vjerojatno, i pad ekonomske aktivnosti, rekao bih da se, bar u kratkome roku, ne očekuje rast cijena. Pored toga, tu je i odluka vlada da zabrane rast cijena osnovnih životnih namirnica iznad razine s početka ožujka.

Kakve i koliko dugo vremena ćemo osjećati ekonomske posljedice zbog pandemije? 

Projekcije globalnog ekonomskog rasta se već neko vrijeme, prema većini glavnih izvora, revidiraju na niže iz nekoliko razloga. Pretpostavke o očekivanim učincima na ekonomsku aktivnost se, zbog nemogućnosti procjene kojom dinamikom će se virus širiti globalno, mijenjaju neuobičajeno brzo.

Prema nekim od posljednjih ocjena, ukoliko se globalna epidemija stavi pod kontrolu do kraja travnja, moguće je da će globalna ekonomska aktivnost zabilježiti dramatičan pad samo u jednome tromjesečju. Ukoliko, pak, pandemija potraje, ili se dodatno intenzivira, onda je sasvim izvjesno govoriti o recesiji, koja može biti i dugotrajna.

Bosna i Hercegovina je mala i otvorena ekonomija, i svi globalni šokovi koji utječu na ekonomsku aktivnost naših glavnih trgovinskih partnera utječu na ekonomsku aktivnost u zemlji.

S jedne strane, u prilog nam ide slaba integracija u globalne proizvodne lance, koja je kočnica snažnijem rastu u normalnim okolnostima. S druge strane, usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima će se zasigurno odraziti na našu industrijsku proizvodnju, prihode po osnovi usluga uvoza robe radi dorade u BiH i strukturu vanjskotrgovinske razmjene.

U konačnici, sve pomenuto će imati odraz i na domaću potrošnju, koja je glavni generator ekonomske aktivnosti u BiH.

Potrošnja vlade, pogotovo kapitalna, mogla bi neutralizirati dio očekivanoga usporavanja, pa čak i pada, ekonomske aktivnosti usljed prelijevanja šokova iz inozemstva i očekivanog usporavanja domaće potrošnje. Međutim, prostor za takvo što, usprkos raspoloživim sredstvima, je ograničen zbog trenutne političke klime u zemlji, koja rezultira i privremenim financiranjem.

Dugotrajna ili izvanredno snažna recesija u okruženju svakako bi rezultirala i recesijom u BiH, uz kraću odgodu, bez obzira koliko vlada u inicijalnom razdoblju uspjela amortizirati makroekonomski šok javim investicijama.

Agencija za bankarstvo FBiH rekla je da će banke, prema svojim mogućnostima, odrediti da li da odgađaju rate kredita i kome. Je li to jedino moguće rješenje i imate li podatak kakva je situacija u poslovnim bankama u BiH?

Siguran sam da agencije za bankarstvo u suradnji s poslovnim bankama aktivno rade na iznalaženju rješenja koja olakšavaju servisiranje postojećih dugova i poslovanje i klijentima i bankama.

Trenutno, ne vidimo nikakvo ograničenje na strani ponude likvidnosti. Pored toga, banke imaju značajnu akumuliranu dobit iz prethodnih godina.

Kako komentirate dosadašnje mjere koje je vlast donijela kada je u pitanju ekonomija?

Mišljenja sam da su vlasti ozbiljno angažirane u iznalaženju mogućih rješenja za ublažavanje učinaka pandemije. Ovo je kriza bez presedana i naravno da je sustav ozbiljno uzdrman. Ponekad se može činiti da se mjere ne donose dovoljno brzo.

Međutim, uvijek moramo imati u vidu vrijeme koje je potrebno za izradu kvalitetnog prijedloga izmjene neke regulative. U kriznim situacijama, kakva je trenutna, radi se na nekoliko frontova paralelno, a potrebno je osigurati i konzistentnost u donesenim mjerama. Konačno, tu je razdoblje potrebno za donošenje i stupanje na snagu nove regulative.

Evidentno je da se ulažu izvanredni napori kako bi se donio što veći broj kvalitetnih mjera koje bi bile učinkovite u borbi protiv učinaka pandemije na ekonomsku aktivnost. Već sam pomenuo mjere za sprečavanje nekontroliranog rasta cijena osnovnih namirnica. Osigurava se protok roba, usprkos blokadi putničkog prometa. Razmatra se čitav set mjera koji bi olakšao porezno opterećenje poduzećima u uvjetima kada mnoga od njih ne rade. Konačno, tu je i set podzakonskih akata koje donose agencije za bankarstvo.

Osobno smatram da je ključno donošenje i novog zakona o osiguranim depozitima, koji bi omogućio jaču sigurnosnu mrežu u financijskom sustavu. Nažalost, taj zakon početkom godine, iz političkih razloga, nije usvojen u drugome čitanju u Domu naroda.

Konačno, kao što sam spomenuo, neophodno je značajno poboljšanje trenutne političke klime u zemlji i uspostaviti potpunu koordiniranost i funkcionalnost vlasti na svim razinama u BiH, kako bi vlade imale više fiskalnoga prostora za ublažavanje učinaka krize.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik traži da Centralna banka BiH “oslobodi” novac smanjenjem obvezne stope. Stručnjaci kažu da je to nemoguće. Što Centralna banka Bosne i Hercegovine može učiniti? 

CBBiH ne može natjerati banke da kreditiraju gospodarstvo. Likvidnih sredstava, u formi viška iznad obvezne rezerve, trenutno ima 2,7 milijardi KM. Smanjenje stope obvezne rezerve ima smisla tek kada se iskoristi višak iznad obvezne rezerve. U protivnom, banke bi samo bile izložene većem trošku naknada koje bi plaćale CBBiH.

Smanjenje stope naknade na višak iznad obvezne rezerve, odnosno, udaljavanje od referentne stope ESB nije opcija, jer bismo time na sebe preuzeli troškove koji su na poslovnim bankama. Podsjećam da je bankarski sektor u protekloj godini i godinama prije ostvarivao značajne profite u svom poslovanju.

CBBiH kontinuirano prati sve relevantne trendove u domaćem i međunarodnom makroekonomskom okruženju i bankarskom sektoru, te na temelju njih donosi odluke o eventualnim izmjenama u monetarnoj politici u bilo kom njenome segmentu. To uključuje i odluke o eventualnoj izmjeni visine stope obvezne rezerve.

Politika obvezne rezerve, uključujući i eventualno snižavanje stope obvezne rezerve, će biti izmijenjena ukoliko ocijenimo da se višak iznad obvezne rezerve, na razini bankarskog sustava, smanjuje u mjeri u kojoj bi mogao predstavljati sustavni rizik za likvidnost u cjelokupnom sustavu.

Pored navedenog, u ovim izvanrednim okolnostima, prioriteti su nam i osigurati potpuno neometano funkcioniranje međubankarskih poravnanja u platnom sustavu, promet KM i euro gotovinom s poslovnim bankama, na njihov zahtjev, te adekvatno upravljanje deviznim pričuvama CBBiH, s akcentom na sigurnosti investiranja, zbog aranžmana valutnoga odbora.