Autorski tekst guvernera CBBiH dr. Senada Softića za "The Economist"

Centralna banka Bosne i Hercegovine – stub stabilnosti bh. ekonomije i društva gotovo četvrtinu vijeka

Svaka kriza, pa i ova, odlična je prilika za reforme

Živimo u vrlo burnim vremenima. Svijet se tek oporavljao od globalne finansijske krize kada ga je zahvatila pandemija Covid-19. Posljedice pada ekonomija u svijetu u 2020. godini su bez presedana. Svjetski BDP je pao čak 3,1%. Srećom, tokom 2021. nalazimo se na putanji rasta. Stopa rasta u 2021. godini procjenjuje se na čak 5,9%. Slični trendovi bilježe se i u BiH. Najnovije projekcije koje redovno radi Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) govore o rastu BDP-a od 5,8%, u 2021. te 3,9% u 2022. godini. I što je još važnije, podaci su korigovani naviše u odnosu na projekciju koju je CBBiH objavila u maju 2021. godine. Dakle, visoke stope rasta, dijelom uzrokovane padom BDP-a u 2020. od 3,2%, razlog su za optimizam, jer, BiH treba ekonomski rast kako bi se ostvarili glavni ciljevi razvoja.

Često se ističe kako se od marta 2020. godine BiH, kao i cijeli svijet, nalazi u krizi zbog pandemije Covid-19, koja još traje, iako se ekonomije oporavljaju. Međutim, svaka kriza, pa i ova, odlična je prilika za reforme. Tu se misli na strukturne reforme koje trebaju imati dugoročne pozitivne posljedice na ekonomski rast i prosperitet. CBBiH je toga svjesna, te je na vrijeme i sa svim raspoloživim instrumentima odgovorila na izazove krize, ali se istovremeno, unutrašnjim reformama i reformama postojećih instrumenata i funkcija, priprema za vremena koja dolaze.

A budućnost se prvenstveno odnosi na ubrzanu digitalizaciju finansija sa svim posljedicama koje ima po postojeće institucije. Nemoguće je nabrojati šta se sve promijenilo uslijed primjene novih tehnologija u finansijama. Počnimo od brojnih kriptovaluta, gdje je bitcoin samo najpopularnija i najraširenija, ali broj kriptovaluta u svijetu se penje ka deset hiljada. Zatim, tu je snažan trend razvoja decentralizovanih finansija, koje omogućavaju direktno kreditiranje dvije strane bez posredovanja treće strane - banke. Nadalje, tu je pojava virtuelnih tzv. neobanaka koje brzo rastu. Broj njihovih klijenata se mjeri u milionima. Konačno, tu su brojni novi oblici plaćanja koji postaju znatno brža i jeftinija opcija. Velike promjene u finansijskim sistemima nastaće ako se, i kada, u većoj mjeri počne upotrebljavati digitalni novac centralnih banaka. Ono što je danas fizička gotovina, sutra će biti u digitalnom obliku. Ukratko, svijet se nalazi na pragu velikih promjena u svijetu finansija. CBBiH nastoji pratiti trendove i analizirati kako i na koji način te promjene mogu uticati na finansijsku stabilnost cijelog sistema.

CBBiH je po zakonu valutni odbor, dakle nema instrumente koje imaju druge centralne banke u krizi. Ne može davati kredite bankama i državi, niti kupovati i prodavati vrijednosne papire. Isto tako ne obavlja superviziju ni regulaciju komercijalnih banaka. CBBiH je, kroz koordinaciju dviju agencija za bankarstvo i analize koje vrši, iznimno fokusirana na stabilnost cijelog finansijskog sistema u BiH. Po funkciji, guverner je predsjedavajući Stalnog odbora za finansijsku stabilnost najvišeg državnog tijela koje koordinira stabilnost ukupnog sistema i brine o tome.

CBBiH, sa zadovoljstvom može istaći, da je sve svoje zakonske funkcije u krizi uspješno obavljala i obavljaće i dalje. Internim propisima osigurala je da se svi ključni procesi u CBBiH odvijaju nesmetano uprkos svim ograničenjima kontakata zbog pandemije. Platni sistemi su funkcionisali bez problema. CBBiH je znatno modernizovala svoju funkciju trezora približivši ga najvišim EU standardima poslovanja. Svjesni značaja komunikacije za svaku centralnu banku, u krizi je CBBiH znatno unaprijedila komunikaciju i kanale komuniciranja. Redovnim objavljivanjem svog godišnjeg izvještaja, Izvještaja o finansijskoj stabilnosti kao i brojnih drugih statistika značajno pridonosimo boljoj informisanosti ne samo bh. javnosti, ekonomskih subjekata nego i brojnih međunarodnih institucija, kao i potencijalnih investitora u BiH. Sada je CBBiH prisutna u medijima znatno češće i ne samo putem svoje web stranice ili gostovanja na TV kanalima nego i putem Youtube kanala, Facebooka, Instagrama i svih oblika savremenog komuniciranja. Kao guverner, vrlo često sam istupao u javnost, posebno u ranim fazama krize, te smo i na taj način uspješno očuvali kredibilnost valutnog odbora.

CBBiH intenzivno radi na unapređenju i povećanju efikasnosti same institucije. Tako je znatno unaprijeđena funkcija kontrole i upravljanja nefinansijskim rizicima u CBBiH, uvedena je vrlo važna funkcija - usklađenost poslovanja (compliance), održavaju se redovno naučne konferencije na kojima učestvuju međunarodno priznata imena (nažalost, virtuelno otkada je pandemija), radi se intenzivno na strateškom planu CBBiH za naredni period. Ukratko, uz sve vanjske izazove, fokus je i na stalnoj modernizaciji institucije, jer smo svjesni da novo okruženje traži i od nas nova rješenja kako bismo uspješno odgovorili svim izazovima.

Od posebnog značaja je činjenica da je CBBiH u krizi započela dugotrajan proces modernizacije jedinog instrumenta monetarne politike koji joj je na raspolaganju, a to je obavezna rezerva. Uz pomoć tehničke misije Međunarodnog monetarnog fonda i dalje se radi na modernizaciji ovog instrumenta kojim se želi očuvati stabilnost sistema te smanjiti moguće rizike. Primjera radi, od 01. 01. 2022. mijenja se naknada na višak rezervi komercijalnih banaka kod Centralne banke. Slijedeći politiku Evropske centralne banke ta je naknada bila do sada negativna, dakle na višak rezervi su banke plaćale -0,5% naknade. Ali u idućoj godini to će iznositi -0,75%. Ova mjera predstavlja ne samo podršku valutnom odboru nego treba poslužiti i kao podsticaj bankama da aktivnije iskoriste značajna finansijska sredstva koja se nalaze na računima rezervi kod Centralne banke za podršku privrednom sistemu zemlje. Važno je napomenuti da je sve vrijeme krize likvidnost sistema bila više nego visoka.

U krizi je sačuvan kreditni rejting dodijeljen od dviju agencija, Moody's i S&P, što nije bilo lagano. Čak su i izgledi ostali stabilni. To je važan signal potencijalnim ulagačima u BiH da znaju s kojim rizicima trebaju računati.

Sve vrijeme krize CBBiH održava intenzivnu komunikaciji sa Međunarodnim monetarnim fondom koji je kroz dva kanala doznačio dodatna sredstva i olakšao teret krize. Također, od izuzetnog značaja je i pomoć Evropske komisije koja je doznačila sredstava makrofinansijske pomoći na osnovu Sporazuma o kreditnoj liniji između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Do sada smo primili prvu tranšu te pomoći. Za drugu tranšu potrebno je napraviti značajne reforme, ne da bismo zadovoljili uslove druge tranše već zbog toga što vjerujemo da bez tih reformi nema značajnijeg napretka u BiH.

Nakon straha od deflacije u 2020. godini, od sredine 2021. najveće svjetske centralne banke se bore kako reagovati na rast inflacije. Diskusije da li je rast inflacije u svijetu, a posebno u nekim razvijenim zemljama, tranzitoran ili se radi o dugoročnom trendu će još neko vrijeme trajati. U BiH godinama nismo imali problema s inflacijom. Mi kao mala i otvorena ekonomija dijelimo sudbinu onih velikih, posebno eurozone. Iako se po svim indikatorima, ne očekuje značajan rast cijena u idućim godinama, CBBiH je na oprezu. Naše najnovije prognoze govore o inflaciji od 1,7% u 2021. godini i 2,1% u 2022. godini. Naravno, pratimo pažljivo rast cijena sirovina u svijetu, ne samo nafte nego i hrane i prehrambenih artikala. Svjesni smo činjenice da je stabilnost cijena itekako važna za povjerenje ekonomskih subjekata i građana. Bez povjerenja, neće biti ni dodatnih investicija. A bez investicija nema ni rasta i prosperiteta koji svi želimo.

Na kraju mogu naglasiti da kao guverner Centralne banke smatram da ćemo, ako u CBBiH nastavimo intenzivan rad na modernizaciji banke i na suočavanju sa svim vanjskim i unutrašnjim izazovima, nastaviti uspješno obavljati svoju zadaću. Samo tako možemo osigurati stabilnost i u budućem periodu, kako smo to činili i u protekloj četvrtini vijeka.