Интервју гувернерке Централне банке Босне и Херцеговине, др. Јасмине Селимовић за Womanc.comm Club

Profesionalni put dr. Jasmine Selimović obilježili su godine rada u akademskoj zajednici, kontinuirano usavršavanje i iskustvo u oblastima ekonomije i finansija. Danas, kao guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, nalazi se na čelu jedne od najvažnijih institucija u zemlji.

U razgovoru za Woman.Comm govorila je o profesionalnom putu koji ju je doveo na čelo Centralne banke Bosne i Hercegovine, načinu na koji danas donosi odluke, izazovima liderstva i važnosti očuvanja povjerenja u institucije. Osvrnula se i na finansijsku pismenost, ulogu žena na rukovodećim pozicijama, razvoj mladih liderica te promjene koje oblikuju budućnost finansijskog sektora.

Kroz iskrene i promišljene odgovore podijelila je svoje iskustvo, razmišljanja i poruke koje mogu biti vrijedna inspiracija svima koji žele graditi karijeru zasnovanu na znanju, odgovornosti i kontinuiranom učenju.

Koji trenutak u Vašoj karijeri je najviše oblikovao način na koji danas donosite odluke? Šta je Vas uopšte inspirisalo da zakoračite u svijet finansija i bankarstva?

Moj profesionalni put oblikovan je dugogodišnjim radom u akademskoj zajednici, bliskom saradnjom sa institucijama finansijskog sektora, kao i stalnim usavršavanjem u zemlji i inostranstvu. Počela sam kao asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje sam tokom vremena preuzimala različite uloge, a 2018. godine prvi put sam izabrana za dekanesu. U 70 godina postojanja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu postala sam najmlađa osoba na toj funkciji. Paralelno sam se usmjeravala ka stručnim oblastima kao što su finansije, kvantitativna ekonomija i aktuarska nauka, gdje sam nastavila graditi akademski i praktični autoritet.

U pogledu mog izbora studija, u vrijeme kada sam trebala početi studirati, ekonomija mi se činila kao oblast koja povezuje analitičko razmišljanje s razumijevanjem društvenih i privrednih kretanja, što me i usmjerilo ka studiju ekonomije. Taj izbor kasnije je odredio i moj profesionalni put.

Kao neko ko dolazi iz akademskog okruženja, uvijek sam vjerovala u snagu znanja, analitike i sistema. Vjerovala sam da trud, disciplina i kontinuirano učenje donose najbolje rezultate. Finansije su od početka mog profesionalnog puta bile u fokusu mog rada, jer predstavljaju jedan od ključnih pokretača razvoja svakog društva.

Moji menadžerski poslovi na Ekonomskom fakultetu trajali su više od jedne decenije. U tom periodu intenzivno sam radila na unapređenju kvaliteta visokog obrazovanja i razvoju međunarodne saradnje. To mi je omogućilo da sarađujem sa velikim brojem stručnjaka i lidera iz akademske i poslovne zajednice širom svijeta, da zajedno promišljamo izazove i tražimo rješenja koja doprinose opštem dobru. Upravo ta širina perspektive, spoj akademskog znanja i praktičnog iskustva, danas predstavlja jednu od najvažnijih osnova mog načina donošenja odluka.

Kroz angažman u različitim nadzornim i savjetodavnim tijelima imala sam priliku razumjeti širu sliku – kako funkcionišu javne institucije, gdje su ključne tačke stabilnosti sistema i na koji način možemo jačati institucionalne kapacitete. Ako bih izdvojila jedan trenutak koji je najviše oblikovao moj pristup liderstvu i odlučivanju, to bi svakako bilo preuzimanje odgovornosti za vođenje Ekonomskog fakulteta u relativno ranoj životnoj dobi. Ta pozicija me naučila da se najvažnije odluke donose na temelju činjenica, stručnih analiza i odgovornosti prema ljudima i instituciji koju predstavljate. Taj princip ostao je temelj mog profesionalnog djelovanja do danas.

 

Danas ste liderica, odnosno Guvernerka Centralne banke. Možete li nam reći šta je to što danas radite drugačije nego na početku karijere?

Danas, kada sam na poziciji guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine, moj fokus je na očuvanju monetarne i finansijske stabilnosti, jačanju povjerenja u institucije i unapređenju profesionalnih standarda. Centralna banka Bosne i Hercegovine ima posebnu i izuzetno odgovornu ulogu u ekonomskom sistemu zemlje, ona je ključni čuvar monetarne stabilnosti, povjerenja u domaću valutu i finansijski sistem, a samim tim i važan oslonac za ekonomski život svakog građanina, privrede i institucija.

Za razliku od početka moje karijere, kada sam bila usmjerena prije svega na stručne i operativne zadatke u okviru svoje oblasti rada, danas svaku odluku posmatram kroz njene šire posljedice na ekonomiju, finansijski sektor i društvo u cjelini. Na čelu institucije koja je odgovorna za provođenje monetarne politike i očuvanje finansijske stabilnosti, svjesni ste da svaka odluka, svaka procjena i svaki potez nose posebnu težinu i odgovornost. Upravo zato, uz stručnost i znanje, jednako su važni dugoročna vizija, opreznost, integritet i sposobnost donošenja odluka koje će biti u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine.

Danas mnogo više vremena posvećujem strateškom planiranju, međunarodnoj saradnji i jačanju institucionalnih kapaciteta. U svijetu koji se suočava s ubrzanim tehnološkim promjenama, geopolitičkim izazovima i ekonomskim neizvjesnostima, uloga centralnih banaka postaje sve složenija. Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti globalne trendove, pravovremeno prepoznavati potencijalne rizike i donositi odluke koje će osigurati stabilnost i otpornost finansijskog sistema.

Vjerujem da snažne, nezavisne, profesionalne i transparentne institucije predstavljaju temelj dugoročnog ekonomskog razvoja i prosperiteta Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga nastojim da svojim radom doprinesem jačanju kredibiliteta Centralne banke, jer je povjerenje javnosti jedan od najvažnijih resursa svake centralne banke i preduslov za uspješno ostvarivanje njenog mandata.

 

Postoji li odluka koju ste donijeli intuicijom, a koja se pokazala kao ključna?

U centralnom bankarstvu odluke se ne donose na osnovu intuicije u njenom klasičnom smislu. One se zasnivaju na detaljnim analizama, podacima, procjenama rizika i kontinuiranom praćenju domaćih i međunarodnih ekonomskih kretanja. Svaka odluka zahtijeva sagledavanje šireg konteksta i razumijevanje mogućih posljedica koje može imati na finansijski sistem, ekonomiju i građane.

Naravno, iskustvo koje se stiče godinama rada pomaže da se određene situacije brže prepoznaju i pravilno procijene, pa se ponekad može steći utisak da je odluka donesena intuicijom. Međutim, iza takvih procjena uvijek stoje znanje, iskustvo i analiza.

Generalno, na rukovodećim pozicijama, teško je donositi važne odluke isključivo na osnovu intuicije. Odgovornost koju takve funkcije nose zahtijeva da odluke budu utemeljene na činjenicama, stručnim procjenama i sagledavanju njihovog dugoročnog uticaja.

 

Da li smatrate da žene donose drugačiju perspektivu u donošenju odluka — i u čemu je njena najveća vrijednost?

Ne bih rekla da je u pitanju drugačija perspektiva, već pristup, znanje, vrijednosti i integritet koje pojedinac unosi u svoj rad. Suština rodne ravnopravnosti upravo je u tome da prestanemo razmišljati u terminima „ženske“ ili „muške“ prednosti, već da se fokusiramo na stvaranje okruženja u kojem svi – bez obzira na spol – imaju jednake prilike da doprinesu i napreduju.

Svaki pojedinac nosi različita iskustva, perspektive i vještine koje mogu obogatiti proces odlučivanja. Upravo ta raznolikost, kada joj damo prostora, doprinosi kvalitetnijim, promišljenijim i inkluzivnim rezultatima. Dakle, ne trebamo tražiti razlike između žena i muškaraca kao kategorija, već cijeniti razlike u pristupu, znanju, načinu razmišljanja i liderskom stilu, te uzimati najbolje u određenom trenutku.

Da bi neko bio dobar lider, bilo u biznisu, bilo u finansijama, potrebno je mnogo više od titule. Potrebni su jasnoća vizije, etičnost, dosljednost, sposobnost slušanja, donošenja odluka u teškim okolnostima, kao i spremnost da se preuzme odgovornost. Dobar lider osnažuje druge, gradi povjerenje, uči kontinuirano i ostaje autentičan.

Zato je važno da se ne pitamo šta žene „donose drugačije“, već kako možemo osigurati da svi imaju jednake šanse da doprinesu – jer to je temelj održivog i uspješnog liderstva u svakom sektoru, uključujući i finansijski.

 

Koji stereotip o ženama u liderstvu biste najradije “izbrisali”?

Najradije bih izbrisala stereotip da žene moraju biti „dvostruko bolje“ kako bi bile jednako priznate. Liderstvo ne bi trebalo biti takmičenje u dokazivanju vlastite legitimnosti, već sposobnosti da ostvarujete rezultate, gradite povjerenje i donosite odgovorne odluke. Osim toga, liderstvo nema spol. Liderstvo ima viziju, odgovornost, hrabrost i integritet. Kada budemo prestali govoriti o „ženskom“ i „muškom“ liderstvu, a počeli govoriti samo o dobrom liderstvu, napravit ćemo veliki korak naprijed.

 

 Koja je najvažnija vještina koju bi svaka mlada žena trebala razvijati, bez obzira na industriju u kojoj se želi profesionalno kretati?

Smatram da bi to trebala biti sposobnost kontinuiranog učenja i prilagođavanja promjenama. Živimo u vremenu brzih tehnoloških, ekonomskih i društvenih transformacija, zbog čega znanja i kompetencije zahtijevaju stalno unapređivanje. Jednako važno je razvijati samopouzdanje zasnovano na znanju i rezultatima, kritičko razmišljanje, te spremnost da se preuzme odgovornost za vlastite odluke. Takve vještine omogućavaju ženama da prepoznaju prilike, uspješno se nose s izazovima i aktivno oblikuju svoju profesionalnu budućnost.

Vjerujem da ulaganje u obrazovanje, finansijsku pismenost i lični razvoj predstavlja najbolju investiciju koju svaka mlada žena može napraviti za sebe.

 

Šta biste poručili mladim ženama koje prave svoje prve karijerne korake, ali već osjećaju pritisak da “moraju znati sve”?

Žene često i dalje nose određeni dodatni teret očekivanja, posebno žene na čelnim pozicijama i posebno u sektorima koji su tradicionalno percipirani kao „muški“, poput finansija i centralnog bankarstva. To se ponekad ogleda u potrebi da se dodatno dokazuje stručnost, odlučnost ili kredibilitet. Međutim, vjerujem da se takve percepcije postepeno mijenjaju kako sve više žena preuzima odgovorne funkcije i svojim radom pokazuje da su kompetencije, profesionalnost i integritet univerzalne vrijednosti koje nemaju rod.

U mom slučaju, fokus je uvijek bio na radu, rezultatima i principima na kojima počiva institucija poput Centralne banke, a to su stabilnost, profesionalizam i odgovornost. Kada su odluke utemeljene na znanju, činjenicama i jasnom mandatu institucije, prostor za stereotipe postaje sve manji.

Istovremeno, smatram važnim da žene koje su danas na rukovodećim pozicijama budu vidljive i spremne da svojim primjerom ohrabre mlađe generacije da se odluče za karijeru u ekonomiji, finansijama i drugim zahtjevnim oblastima. Na taj način ne samo da gradimo snažnije institucije, već i društvo u kojem će profesionalne mogućnosti biti određene znanjem i sposobnostima, a ne očekivanjima vezanim za spol.

 

Šta biste savjetovali djevojkama koje žele graditi karijeru u ozbiljnim, tradicionalno “zatvorenijim” sektorima poput finansija?

Teško je davati savjete bilo kome, ali ono što mogu reći za oblast finansija jeste činjenica da ona traži znanje, disciplinu i dosljednost, i ne poznaje spol kao prepreku za kompetentnost. Zato je važno ulagati u obrazovanje i kontinuirano učenje, posebno u analitičke i digitalne vještine koje danas postaju ključne u cijelom finansijskom sektoru.

Jednako važno je i razvijati samopouzdanje da se uđe u prostor u kojem možda na početku ne vidite mnogo žena na rukovodećim pozicijama. To ne treba da bude signal da „ne pripadate tu”, nego upravo suprotno, da imate priliku da taj prostor mijenjate i otvarate ga za druge.

Također bih naglasila značaj mreže podrške – mentori, kolege i profesionalne zajednice mogu imati veliki uticaj na razvoj karijere, posebno u ranim fazama. Aktivno traženje prilika, stažiranja i projekata često je jednako važno kao i formalne kvalifikacije.

I na kraju, zadržati profesionalnu hrabrost. Ulazak u tradicionalno zatvorenije sektore nije sprint nego maraton, ali dosljednost, znanje i integritet vremenom postaju najjači argumenti.

 

Kako donositi odluke pod pritiskom, a ostati dosljedan vlastitim vrijednostima?

U centralnom bankarstvu pritisci nisu ni neobični ni neočekivani, ali svakako nisu poželjni. Centralne banke djeluju u okruženju u kojem različite interesne grupe imaju svoja očekivanja, pa je prirodno da postoje pokušaji uticaja ili zagovaranja određenih rješenja. Međutim, upravo zbog toga je od presudne važnosti sačuvati nezavisnost institucije i odluke donositi isključivo na osnovu zakona, stručnih analiza i dugoročnog javnog interesa.

Kada se odluke donose pod pritiskom, ključno je ostati dosljedan principima na kojima počiva institucija i ličnim profesionalnim vrijednostima – integritetu, odgovornosti i transparentnosti. Pritisak ne smije biti faktor koji određuje sadržaj odluke; on može biti okolnost u kojoj se odluka donosi, ali ne i kriterij na osnovu kojeg se odlučuje. Dugoročno gledano, povjerenje javnosti i kredibilitet centralne banke grade se upravo kroz dosljednost, profesionalnost i spremnost da se štiti institucionalna nezavisnost, čak i kada to nije najlakši put.

 

Koliko je važno znati kada ne reagovati — i kako prepoznati taj trenutak?

U centralnom bankarstvu svaka reakcija šalje signal tržištima, finansijskom sektoru i građanima. Zato je ponekad najveća odgovornost sačuvati stabilnost i ne odgovarati na svaki kratkoročni poremećaj ili pritisak.

Trenutak kada ne treba reagovati prepoznaje se kroz pažljivu analizu podataka, razumijevanje uzroka promjena i procjenu njihovog stvarnog uticaja na dugoročnu stabilnost. Ako je riječ o prolaznim pojavama koje ne ugrožavaju osnovne ekonomske pokazatelje, preuranjena intervencija može proizvesti više štete nego koristi.

Iskustvo me uči da se mudrost liderstva često ogleda upravo u sposobnosti da razlikujemo buku od signala – da reagujemo odlučno kada je potrebno, ali i da imamo dovoljno strpljenja kada okolnosti zahtijevaju promišljenost, a ne brzinu.

 

Inflacija i monetarna politika često su zbunjujući pojmovi. Kako biste ih jednostavno objasnili široj javnosti, a posebno mladim ljudima koji žele razumjeti ekonomiju?

Inflacija i monetarna politika mogu se jednostavno objasniti kao dva povezana, ali različita pojma.

Inflacija znači opšti rast cijena u ekonomiji – kada za istu količinu novca vremenom možete kupiti manje roba i usluga. Drugim riječima, inflacija utiče na kupovnu moć građana.

Monetarna politika, s druge strane, predstavlja način na koji država, odnosno centralna banka, upravlja novcem u ekonomiji kako bi očuvala stabilnost cijena i finansijskog sistema. U različitim zemljama ona se sprovodi na različite načine, u zavisnosti od institucionalnog okvira i ekonomskog modela.

U slučaju Bosne i Hercegovine, provodi se valutni odbor, monetarni režim koji karakteriše fiksni kurs domaće valute u odnosu na euro i potpuno pokriće monetarne pasive deviznim rezervama. Osnovni princip ovog sistema je jednostavan i transparentan: svaka konvertibilna marka u opticaju u potpunosti je pokrivena deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine. To znači da monetarni sistem funkcioniše po jasnim pravilima koja osiguravaju stabilnost kursa i visoku monetarnu disciplinu.

Za građane to praktično znači da mogu imati povjerenje u stabilnost domaće valute – vrijednost konvertibilne marke u odnosu na euro se ne mijenja. Takva stabilnost donosi sigurnost u planiranju ličnih finansija, štednje i investicija, ali i predvidivost za privredu. Kada je monetarni sistem stabilan, ljudi mogu dugoročnije i sigurnije planirati – od kupovine stana do razvoja poslovnih ideja.

Ovaj model monetarne politike u BiH pokazao se kao opravdan u skladu sa karakteristikama naše ekonomije i dao je značajan doprinos makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

 

Koliko je važno razumjeti širu sliku biznisa (finansije, ekonomiju, tržište) čak i ako radimo u komunikacijama ili kreativnim industrijama?

Mislim da je razumijevanje šire slike biznisa danas ne samo korisno nego i neophodno, bez obzira na profesiju kojom se bavimo. Često se komunikacije i kreativne industrije posmatraju kao područja koja su odvojena od finansija ili ekonomije, međutim u praksi su one duboko povezane.

Svaka organizacija djeluje u određenom ekonomskom okruženju. Kretanje cijena, kamatnih stopa, potrošnje, investicija ili promjene na tržištu rada utiču na poslovne odluke kompanija, a samim tim i na način na koji one komuniciraju sa svojim klijentima, partnerima i javnošću. Osoba koja razumije te procese može bolje prepoznati potrebe tržišta i kreirati poruke koje imaju stvarni poslovni efekat.

U komunikacijama nije dovoljno znati kako nešto predstaviti; važno je razumjeti i zašto se određene odluke donose, kakve posljedice imaju po poslovanje i kako se uklapaju u dugoročnu strategiju organizacije. Isto važi i za kreativne industrije. Najuspješnije ideje nisu samo originalne i estetski privlačne, već odgovaraju na konkretne potrebe tržišta i stvaraju vrijednost za korisnike i kompanije.

Posebno u današnjem vremenu, koje karakterišu brze tehnološke promjene, digitalizacija i globalna povezanost tržišta, granice između različitih profesija postaju sve manje izražene. Poslodavci sve više traže ljude koji, osim svoje stručnosti, razumiju i širi kontekst u kojem posluju. Takvo znanje omogućava kvalitetniju saradnju između različitih sektora, bolje donošenje odluka i veću otpornost na promjene.

Iz perspektive centralne banke, finansijska i ekonomska pismenost imaju dodatnu vrijednost jer pomažu pojedincima da bolje razumiju procese koji utiču na njihov svakodnevni život, od upravljanja ličnim finansijama do donošenja poslovnih odluka. Što je nivo tog razumijevanja veći, lakše je graditi stabilnije kompanije, odgovornije institucije i otporniju ekonomiju u cjelini.

Zbog toga vjerujem da uspjeh u savremenom poslovnom okruženju ne zavisi samo od stručnosti u jednoj oblasti, već i od sposobnosti da se vlastiti rad sagleda u širem ekonomskom i društvenom kontekstu.

 

Šta biste voljeli da svaka žena razumije o novcu. Šta je ono o čemu se premalo govori kada je novac u pitanju?

Kada žena razumije novac, ona ne upravlja samo finansijama, nego i većim dijelom vlastite slobode izbora.

Novac je nešto što direktno utiče na ličnu slobodu, izbore i sigurnost u životu, i što ga bolje razumijemo, to imamo više kontrole nad vlastitim odlukama, bez obzira na okolnosti. Smatram da male, dosljedne odluke poput štednje ili dugoročnog ulaganja s vremenom imaju veliki efekat. Suprotno tome, odgađanje finansijskih odluka često ima cijenu koja se ne vidi odmah, ali se osjeti kasnije.

Nedovoljno se govori o finansijskoj ranjivosti žena u različitim životnim fazama i zbog toga je posebno važno da žene imaju vlastitu finansijsku rezervu i razumijevanje osnovnih finansijskih pojmova, ne kao luksuz, nego kao sigurnost. I još jedna važna stvar, imajući u vidu činjenicu da ljudi često finansijske odluke donose iracionalno, pritisnuti strahom, nesigurnošću, zbog određenih navika i slično, poželjno je, da ne kažem neophodno, imati vlastite obrasce ponašanja prema novcu, jednako kao što je važno znati upravljati budžetom.

Stoga je i finansijska pismenost vrlo važna za svakog pojedinca, dakle i za ženu. U tom kontekstu i institucije poput Centralne banke Bosne i Hercegovine imaju važnu ulogu u jačanju razumijevanja ekonomskih procesa i finansija kako bi građani, a posebno žene, mogli donositi informisane odluke.

 

Koja je najčešća greška koju ljudi prave kada razmišljaju o ličnim finansijama?

Najčešća greška je fokus na visinu prihoda umjesto na upravljanje novcem koji već imamo. Mnogi vjeruju da će finansijska stabilnost doći kada budu zarađivali više i da će veća zarada, sama po sebi riješiti finansijske probleme, zanemarujući budžetiranje, štednju i kontrolu troškova. Čak i kada prihodi rastu, bez jasnog budžeta i discipline u potrošnji, i troškovi obično rastu. Zbog toga se često stvara osjećaj kao da nikad nije dovoljno, a štednja postaje izazovna ili neredovna.

U bosanskohercegovačkim okvirima, jasno je da veliki broj ljudi živi od plate do plate, bez stvaranja finansijske rezerve i nažalost, istinski je teško sistematski štedjeti. Ali važno je pažljivo planirati budžet, kontrolisati troškove i redovno izdvajati za štednju, čak i kad su iznosi mali.

Pored toga, fokusiranje isključivo na trendove u ulaganjima može biti opasno ukoliko se lični budžeti pažljivo ne planiraju i ne ulaže u skladu sa vlastitom sklonosti ka riziku.

 

Kako razviti zdrav odnos prema novcu — bez straha, ali i bez neodgovornosti?

Prije svega, važno je novac posmatrati kao sredstvo, a ne cilj. On nam omogućava sigurnost i izbor, ali ne smije upravljati našim odlukama. Prvi korak je steći znanje, razumjeti osnovne principe ličnih finansija poput budžetiranja, štednje, zaduživanja i upravljanja rizikom.

Drugi stub je planiranje. Kada osoba ima jasan uvid u svoje prihode i rashode, te kratkoročne i dugoročne ciljeve, novac prestaje biti izvor stresa i postaje alat. Čak i male, redovne navike, poput odvajanja dijela prihoda za štednju, stvaraju osjećaj kontrole.

Treći element je odgovornost, posebno u pogledu zaduživanja. Kredit nije problem ako je u funkciji unapređenja životnog standarda ili investicije u budućnost, ali postaje teret kada nadmašuje realne mogućnosti otplate.

Konačno, zdrav odnos prema novcu podrazumijeva naučiti izbjegavati impulsivnu potrošnju kao odgovor na stres, ali i ne živjeti u stalnoj uskraćenosti. Cilj nije savršenstvo, nego održiva ravnoteža između uživanja u sadašnjosti i sigurnosti u budućnosti.

 

Šta danas znači biti žena na jednoj od najodgovornijih pozicija u zemlji?

Biti žena na čelu ključne finansijske institucije u Bosni i Hercegovini danas ima znatno drugačije značenje nego na početku moje karijere. U ranijem periodu bilo je znatno manje žena na najvišim rukovodećim pozicijama u finansijskom sektoru, a profesionalni put često je podrazumijevao dodatno dokazivanje stručnosti, kredibiliteta i sposobnosti donošenja odluka u okruženju koje je bilo dominantno muško.

Danas je ta slika ipak značajno promijenjena. Žene su sve prisutnije u ekonomiji, finansijama, akademskoj zajednici i javnim institucijama, te sve češće preuzimaju odgovorne upravljačke uloge. Ovaj napredak odražava šire društvene promjene u kojima se sve više vrednuju znanje, kompetencije i profesionalni integritet, umjesto stereotipa koji su ranije mogli predstavljati prepreku.

Istovremeno, ova pozicija nosi veliku odgovornost za očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, ali i dodatnu simboliku – pokazuje da je moguće graditi karijeru na temelju rada, znanja i posvećenosti. Smatram da je važno da institucije kontinuirano jačaju principe profesionalizma i jednakih mogućnosti, jer upravo takvo okruženje omogućava da najbolji kadrovi doprinesu razvoju sistema.

 

Kako održavate ravnotežu između odgovornog posla i privatnog života, i imate li neki savjet za one koje tek započinju karijeru?

U principu, ravnoteža je moguća ako ste dobro organizovani, imate adekvatnu podršku, jasno postavite prioritete i ne trošite energiju na marginalne stvari. Nije nužno da se jedno žrtvuje zbog drugog, ali je važno biti realan – viša pozicija ili javna funkcija, posebno u finansijskom sektoru, nosi i veću odgovornost.

To znači da često ne postoji klasično radno vrijeme, niti se u potpunosti možete „isključiti“ ni tokom godišnjeg odmora, jer odgovornost podrazumijeva dostupnost i spremnost da se odgovori na pozive i poruke kada je to potrebno. Upravo zato je dobra organizacija ključna za održavanje balansa i očuvanje lične energije.

Savremene tehnologije u tome mnogo pomažu, omogućavaju bržu komunikaciju, efikasnije donošenje odluka i lakše upravljanje obavezama, što značajno olakšava svakodnevno funkcionisanje, i profesionalno i privatno.

Onima koji tek započinju karijeru bih savjetovala da rano razvijaju osjećaj za prioritete, da budu disciplinovani, ali i fleksibilni, te da uče kako da upravljaju vremenom i energijom. Važno je graditi navike koje dugoročno pomažu održivost, a ne samo kratkoročnu produktivnost.

 

Kako vidite ulogu digitalnih valuta i fintech inovacija u Bosni i Hercegovini u narednih pet godina?

Digitalizacija će nesumnjivo nastaviti mijenjati finansijski sektor i način na koji građani koriste finansijske usluge. Već danas vidimo da korisnici očekuju brža, jednostavnija i dostupnija plaćanja, što mijenja i ulogu banaka i centralnih banaka širom svijeta. Razvoj digitalnih valuta centralnih banaka, uključujući digitalni euro, pokazuje da se finansijski sistem prilagođava novim tehnološkim i ekonomskim okolnostima.

Možemo očekivati da će se ove promjene dodatno ubrzati kroz razvoj fintech rješenja, digitalnih platnih platformi i unapređenje infrastrukture za instant plaćanja. To će otvoriti prostor za veću finansijsku inkluziju, efikasnije prekogranične transakcije i niže troškove za korisnike, ali i za povećanu konkurenciju na finansijskom tržištu.

Međutim, svaka inovacija mora biti praćena jasnim regulatornim okvirom, visokim nivoom sigurnosti i zaštitom korisnika. Povjerenje je temelj finansijskog sistema i upravo zato centralne banke ovom pitanju pristupaju veoma odgovorno i analitički.

Kada je riječ o kriptovalutama, važno je naglasiti da one i dalje predstavljaju visoko volatilnu i regulatorno kompleksnu oblast, zbog čega je potreban oprezan i koordiniran pristup na međunarodnom nivou. Istovremeno, razvoj koncepta digitalnih valuta centralnih banaka pokazuje pravac u kojem se kreće savremeni monetarni sistem.

S tim u vezi, i klasično bankarstvo će se, vjerujem, značajno transformisati. Banke će u budućnosti morati biti tehnološki naprednije, efikasnije i više usmjerene na korisničko iskustvo, dok će stabilnost i sigurnost ostati njihov ključni zadatak.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno da prati evropske i međunarodne standarde, da usklađuje regulatorni okvir s najboljim praksama EU, te da kontinuirano razvija modernu platnu infrastrukturu i jača digitalnu otpornost finansijskog sistema. Na taj način možemo osigurati da se inovacije koriste na siguran i održiv način, uz istovremeno jačanje konkurentnosti i stabilnosti finansijskog sektora.