16.7.2021

1. Šta je kreditni rejting i kako ga protumačiti?

2. Koje koristi ima zemlja od kreditnog rejtinga?

3. Od čega zavisi rejting neke zemlje?

4. Šta utiče na kreditni rejting Bosne i Hercegovine?

 

Kreditni rejting


1. Najkraće, kreditni rejting zemlje je procjena mogućnosti i spremnosti vlade jedne zemlje da servisira svoj dug, i to na vrijeme i u potpunosti. Rejtingom se mjeri mogućnost vraćanja duga države. Bitno je uočiti da rejting zavisi od mogućnosti, ali i spremnosti plaćanja duga. Kod procjene rizika uzimaju se u obzir ekonomski faktori, pri čemu se procjenjuje mogućnost vraćanja duga, ali i politički faktori u zemlji, odnosno procjenjuje se spremnost vraćanja duga. Oni su obično vezani, ali nisu identični. Konačno, dug treba vraćati u potpunosti i na vrijeme.

Uobičajeno je davati slovne oznake za kreditnu sposobnost neke zemlje. Ne postoji samo jedna ocjena rejtinga za zemlju. Ponekad se razlikuju ocjene vlade da vraća dug koji je izražen u vlastitoj valuti, i dug koji je izražen u stranoj valuti. Slovne ocjene u svakoj od kategorija (strana i domaća  valuta) variraju od AAA, što se smatra najvišim rejtingom, do SD ocjene koja označava da se dug servisira selektivno (od engleskog Selective Default). Drugim riječima, ocjena AAA označava najmanju vjerovatnoću da dug neće biti vraćen, odnosno označava najboljeg dužnika. Ocjena od samo jednog slova A označava malu vjerovatnoću da dug neće biti vraćen, ali je osjetljivost takve zemlje na promjene okolnosti veća od zemlje s tri A ocjenom. Ocjena BBB označava dobrog dužnika, malu vjerovatnoću problema, ali promjene okolnosti bi mogle ugroziti vraćanje duga. Ova se ocjena smatra i najnižim tzv. investicijskim rejtingom. To znači da se neka zemlja s ovom ocjenom može samostalno pojaviti na međunarodnom tržištu kapitala kao dužnik odnosno da se pod “normalnim”, a ne špekulativnim uslovima, može zaduživati kod inostranih banaka. Ocjene od BB i niže (B, CCC i sl.) označavaju takozvane špekulativne kreditne rejtinge za zemlju. Naprimjer, ocjena samo C znači da su problemi s vraćanjem duga vrlo izvjesni. Da bi se omogućilo preciznije rangiranje država, uz slovne se oznake nerijetko dodaje i predznak “+” ili ”-“.  Naravno oznaka A+ je viši rejting od običnog A, baš kao što je i BBB- za nijansu slabija ocjena od BBB.

Uz slovnu se ocjenu obično stavlja i sud o očekivanjima kako će se ta ocjena kretati u budućnosti. Tako se razlikuju stabilna predviđanja (ne očekuju se promjene), pozitivna predviđanja (očekuju se promjene ocjene na bolje) ili negativna predviđanja (očekuju se promjene na lošiji rejting u doglednoj budućnosti). Više na: https://www.cbbh.ba/press/novina/?year=2003

2. Koristi od kreditnog rejting države su višestruke. Evo nekih:

Svaka zemlja koja se želi samostalno zaduživati na međunarodnom tržištu kapitala tj. izdavati obveznice ili se, pak, zaduživati kao država kod poslovnih banaka u svijetu, treba imati kreditni rejting. Kao i u ostalom dijelu finansija, što je rejting povoljniji, zemlja je bolji dužnik. To, pak, znači da će se moći povoljnije zaduživati na tržištu, odnosno uz nižu kamatu, veći iznos kredita ili duži rok otplate. Dakle, zemlja s ocjenom AAA može se zadužiti bitno povoljnije od zemlje s ocjenom BBB, dok se zemlja s ocjenom B može zaduživati na međunarodnom tržištu, najčešće pod špekulativnim uslovima, uz vrlo visoke kamate. Naravno, niže kamate na pozajmljena sredstva znače niže iznose otplate duga, što je za svaku zemlju povoljnije. A razumno zaduživanje znači da se zemlja može razvijati ne samo iz vlastitih sredstava nego i tuđih, što pod pretpostavkom zdravih ulaganja posuđenih sredstava znači i brži ekonomski rast, a time i veće blagostanje zemlje u cjelini.

Objavom svog kreditnog rejtinga država povećava informisanost o sebi samoj. Stoga svaka zemlja koja teži privlačiti direktna strana ulaganja sa dobijenim kreditnim rejtingom povećava transparentnost. Svim potencijalnim investitorima i kreditorima je uvijek drago da imaju što više informacija o nekoj zemlji. Međunarodno uporediv rejting od svjetski priznate agencije sigurno ubrzava proces donošenja odluke kod kreditora, koji se pouzdaju da je neko u njihovo ime na sistematičan način obradio dostupne informacije o potencijalnom dužniku.

Jedna od glavnih osobina savremenih ekonomskih kretanja je rast transparentnosti. Danas sve zemlje objavljuju o sebi neuporedivo više podataka nego što je to bio slučaj prije dvadesetak godina. Objavom rejtinga zemlja jasno kaže da nema šta sakrivati i da su svi podaci javni. I kad je rejting nepovoljan, to treba javno obznaniti. Takvo ponašanje investitori uvijek nagrađuju.  Drugim riječima, danas se više se ne dvoji o tome zašto imati rejting, nego je problem ako ga neka zemlja nema, jer se tada odmah postavlja pitanje šta se to želi sakriti od javnosti.

Sam rejting je dodatan test ukupnih ekonomskih politika neke zemlje. Mudar čovjek će uvijek rado poslušati ocjenu o svom radu. Stoga niti suverene države ne bi smjele zanemarivati mišljenje drugih o njenim ukupnim politikama, odnosno preciznije ekspertnoj procjeni mogućnosti servisiranja javnog duga ubuduće. Time zemlja dobija jedan od kriterija poređenja s drugim zemljama. Takva poređenja se zasnivaju na činjenicama, a ne predrasudama koje često postoje.

Proces dobijanja kreditnog rejtinga je složen i zahtijeva mnogo znanja koje se ne može pročitati u knjigama. Time što zemlja ulazi u proces dobijanja rejtinga, akteri stiču znanja o tome. Agencije koje rejting rade postavljaju visoke zahtjeve u vezi s podacima o ekonomiji zemlje, u vezi procjenom i predviđanjem budućnosti. Time se zemlja prisiljava da s puno ozbiljnosti pristupi analizi svojih mogućnosti otplate duga, što nije uvijek slučaj. Stoga je bolje u taj proces ući što ranije. Više na: https://www.cbbh.ba/press/novina/?year=2003

3. Kompanije koje se bave ocjenom kreditnog rejtinga uzimaju u obzir niz kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja o nekoj zemlji. Dakle, glavne grupe pokazatelja su: politički rizik, dohodak i ekonomska struktura, mogućnosti ekonomskog rasta, mogućnosti prilagođavanja fiskalnog sistema, dug ukupne konsolidovane države, različite ostale obaveze (kao npr. nefinansijska državna preduzeća), monetarna stabilnost, vanjska likvidnost, teret duga javnog sektora i teret duga privatnog sektora.  Važno je reći da ne postoji jedna metodologija, odnosno jedinstveni ponderi kojom se niz različitih pokazatelja pretvara u jednu ocjenu, već to sažimanje zavisi od ukupnog dojma analitičara, odnosno osoba koje donose konačnu odluku. Više na: https://www.cbbh.ba/press/novina/?year=2003

4. Suvereni kreditni rejting Bosne i Hercegovine izrađuju i prate dvije međunarodne rejting agencije – Standard and Poor's i Moody's.

Politička nestabilnost i rizici povezani s njom su, od strane međunarodnih rejting agencija, ocijenjeni kao najznačajniji razlozi lošeg suverenog rejtinga Bosne i Hercegovine. Neophodno je usmjeriti resurse u ekonomski razvoj zemlje, proces evropskih integracija i provođene strukturnih reformskih procesa, kako bi rejting zemlje bio znatno poboljšan i približen investibilnom rasponu. U kontekstu međunarodnog rejtinga zemlje, stabilnost valute, monetarne politike i finansijskog sistema predstavlja važan stub stabilnosti Bosne i Hercegovine, te će Centralna banka Bosne i Hercegovine, u okviru svog mandata, nastaviti aktivno doprinositi poboljšanju rejtinga zemlje. Više na: https://cbbh.ba/Content/relations/892?newscategoryId=69

 


Newsletter CBBiH