Intervju guvernera „Oslobođenju“ - Ne postoje ozbiljni ekonomski razlozi da se podižu kamatne stope

22.12.2020

Zdrav bankarski sistem je nužan kada krene snažniji oporavak bh. ekonomije, kazao je za Oslobođenje guverner Centralne banke BiH Senad Softić

Godina iza nas ostavila je posljedice na svjetsku ekonomiju. Kakve posljedice je pandemija ostavila na bh. ekonomiju, ali i kada možemo očekivati oporavak za Oslobođenje govori guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

Kako biste opisali 2020. godinu, na globalnom i bh. nivou?

Godina 2020. će sigurno ostati zapamćena kao izuzetna i vrlo teška godina. Pandemija Covid-19 je nešto što je bez presedana uzdrmalo cijeli svijet. Prvenstveno mislim na ljudske žrtve, napore svih medicinskih radnika, socijalne posljedice ove pandemije.

Posebno bih istakao ekonomske posljedice koronavirusa. One pogađaju cijeli svijet.

Recesija

Međunarodni monetarni fond predviđa da bi u 2020. svjetski BDP mogao pasti za 4,4 posto, dakle, u recesiji smo. Ta je prognoza MMF-a iz oktobra ove godine. Sve razvijene ekonomije će bilježiti značajan pad. Jedina velika ekonomija koja će rasti u 2020. biće Kina. I to će umanjiti globalni pad. Nama u BiH je bitna Evropska unija, odnosno eurozona, jer s njima imamo najviše ekonomskih odnosa. U eurozoni se, prema posljednjim prognozama iz decembra, u 2020. očekuje pad BDP-a od 7,3%. Posljedično, evidentan je i pad ekonomske aktivnosti u BiH. Prije nego kažem brojku, moram s ponosom istaći da smo nedavno, prvi put u historiji CBBiH, objavili vlastite prognoze, ne samo BDP-a nego i za druge glavne makroekonomske varijable i to za 2020. i iduće dvije godine. To ćemo redovno objavljivati i dalje. Te su prognoze rezultat dugotrajnog procesa unapređenja rada u CBBiH, gdje tim stručnjaka, uz vanjsku pomoć, radi na makroekonomskom modelu BiH. Kako smo i objavili u posebnom saopštenju, u 2020. očekujemo pad BDP-a od 4,6%. To može izgledati puno, no prema razvijenim ekonomijama, pa i susjednoj Hrvatskoj, to je dobar rezultat. S obzirom na ovisnost o turizmu Hrvatsku očekuje pad od 9-10%, dakle dvostruko veći. Prema glavnim komponentama BDP-a, takav pad u BiH biće uzrokovan padom investicija i izvoza. No i najveća komponenta BDP-a, a to je lična potrošnja, past će 5,3%. Napominjem da lična potrošnja čini čak ¾ BDP-a, pa o ličnoj potrošnji ovisi i ukupan rezultat. Da nema očekivanog rasta državne potrošnje u 2020. od oko 4 posto, pad BDP-a bio bi još značajniji.

Šta predviđate u vezi doznaka radnika iz inostranstva (inodoznakama)?

Prvo moram reći da su inodoznake i ostali lični transferi značajan dio bh. ekonomije. Prema procjenama, one čine čak oko 8,5% BDP-a. Privatni transferi iz inostranstva, koji se obično imenuju kao doznake od dijaspore, nastavile su da pritižu uprkos svim poremećajima i ograničenjima za putovanja preko granica. U prvih šest mjeseci priliv doznaka je iznosio 1,19 milijardi KM, što je za 17% niže nego u istom periodu 2019. godine. Uočava se da su se, zbog nemogućnosti dolazaka u BiH, značajno povećali transferi putem formalnih kanala dostave, preko banaka. Očekuje se da podaci za drugu polovinu godine neće pokazati neko drastično smanjenje i da će prilivi doznaka biti smanjeni za otprilike isti nivo. Očekujemo da će, kada pandemija prođe, odnosno kada se restrikcije na putovanja značajno smanje, ta komponenta rasti i time pripomoći oporavku, posebno lične potrošnje u BiH.

Smanjene su i kreditne aktivnosti, a mnogi se pitaju da li će ovo stanje možda podstaći rast kamata?

U Centralnoj banci ne očekujemo rast kamatnih stopa komercijalnih banaka na kredite bilo za građane, bilo za preduzeća. U novembru smo u CBBiH održali međunarodnu istraživačku konferenciju o izazovima niskih kamatnih stopa za centralne banke. Sve prognoze govore da će glavne centralne banke u svijetu zadržati svoje, moram reći, ultraniske kamatne stope još barem dvije godine. Zatim, novca na međunarodnim tržištima ima u izobilju. Evropska centralna banka je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici u decembru dodatno proširila svoje programe tzv. količinskog otpuštanja, refinansiranja banaka i otkupa obveznica i time kreiranja novog novca. I naglasila je da se kamatne stope neće mijenjati u doglednoj budućnosti. Dakle, za banke postoje izvori sredstava i to vrlo jeftini. Likvidnost bankarskog sistema u BiH i dalje je vrlo visoka i banke na svojim računima drže ukupno 5,8 milijardi KM od čega je 2,7 milijardi KM iznos koji moraju držati zbog obavezne rezerve, a ostatak, više od 3 milijarde je tzv. višak rezervi. Treće, vidimo da nema značajne potražnje za kreditima. Jer i stanovništvo i preduzeća su vrlo oprezni u ulaganjima jer su, kako stalno naglašavam, suočeni s neizvjesnošću. Dakle, postoji velika ponuda novca kako na međunarodnim tako i na domaćem tržištu, potražnja je mala, pa stvarno ne postoje ozbiljni ekonomski razlozi da se podižu kamatne stope. Naglasio bih da je bankarski sektor u BiH vrlo stabilan. Kao pokazatelj navodim da je tzv. stopa regulatornog kapitala znatno viša od propisanih 12 posto, dakle postoje rezerve za slučaj pogoršanja situacije. Zdrav bankarski sistem je nužan kada krene snažniji oporavak bh. ekonomije.

Kada očekujete oporavak na nivou prije Covid-19 krize?

Godine pred nama su godine neizvjesnosti. Vjerovatno bi precizniji odgovor na vaše pitanje mogli dati epidemiolozi kada bi mogli precizno predvidjeti tok pandemije. Svjedoci smo da većina zemalja zaoštrava mjere, jer se broj zaraženih povećava. Sve je više informacija da su razvijene vakcine, a to je sigurno pozitivna vijest. Uzrok ove krize nije u prezaduženosti država ili u finansijskom sektoru, kako je to bilo u proteklim krizama. Uzrok je vanjski šok – virus, te su prioritet mjere da se spriječi njegovo širenje. Dakle, ukoliko se situacija ne pogorša, nego se drži pod kontrolom, te se s vremenom poboljšava, mi očekujemo relativno skromni oporavak u 2021. i 2022. Prema našim sadašnjim prognozama, rast BDP-a bi u tim godinama mogao biti oko 3 posto ako se situacija epidemiološki znatno popravi, ja sam optimista i očekujem da se ekonomija brže oporavi nego što sada predviđamo. Nadalje, ako dođe do intenziviranja javnih investicija tj. državne potrošnje, a tu bi značajno mogao pomoći kredit MMF-a o kojem pregovaramo, te se provedu još neke strukturne reforme, moguće i da stopa rasta u idućim godinama bude znatno viša.

Šta je u ovoj krizi uradila Centralna banka da pomogne ekonomiji?

Ja bih rekao da je CBBiH učinila jako puno i to na važnim segmentima funkcionisanja ekonomije, ali i društva. Prvo, sačuvana je stabilnost KM, očuvan je valutni odborkao garant stabilnosti ne samo novca, nego i cijelog finansijskog sistema. U prvom dijelu ove godine bilo je velikih pritisaka da napustimo valutni odbor. To ne samo da bi bilo protivzakonito, nego bi značajno ugrozilo ekonomiju. Nadalje, sve vrijeme najgore krize i tzv. lockdowna, sve naše glavne funkcije su besprijekorno funkcionisale. Platni sistemi i to žirokliring i BPRV sistem, zatim Centralni registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u BiH i Registar računa poslovnih subjekata, snabdijevanje gotovim novcem cijele teritorije, informisanje javnosti i to kroz nove kanale odnosno preko društvenih mreža. Više smo puta naglašavali da smo, ukoliko se ukaže potreba, spremni promptno reagovati i spuštanjem stope obavezne rezerve povećati likvidnost banaka. No za sada ne vidimo nikakve potrebe za tako nešto. Konačno, važno je reći šta monetarna politika, dakle Centralna banka ne može učiniti. Monetarnom politikom se ne mogu rješavati pitanja kao što su nužne strukturne promjene, ne mogu se povećati javne investicije, niti poboljšati funkcionisanje institucija i slično.

Kriza je otvorila neke nove prilike, poput ubrzanog razvoja digitalnih plaćanja. Može li se i kako još iskoristiti kriza?

Potpuno ste u pravu što se tiče ne samo digitalnih plaćanja nego i digitalizacije finansija u širem smislu. Načelno bih rekao da svaku krizu, pa tako i ovu, treba iskoristiti za brže promjene nabolje. Trend digitalizacije finansija, što često znači i povećanje efikasnosti finansijskih usluga, traje već neko vrijeme, no pandemija koronavirusa ga je značajno ubrzala. Novi i brži oblici plaćanja - bezgotovinsko i beskontaktno plaćanje, internetske kupovine, rad na daljinu, održavanje konferencija na daljinu i slično, samo su neki od trendova koji su postojali i ranije, ali ih je ova kriza ubrzala.

Pozitivne reforme

Ova kriza može biti odličan povod da svi razmislimo kako možemo efikasnije i racionalnije ne samo poslovati nego se i ponašati u privatnom životu. Evo još nekoliko mogućnosti kako iskoristiti krizu za pozitivne reforme. U globalnom svijetu postoje dugački tzv. lanci ponude. Dakle dijelovi za neki proizvod rade se u nizu zemalja po svijetu, tamo gdje su najjeftiniji. No, kriza je pokazala ranjivost takvog modela. Dakle, ovo je dobra prilika da se više razvija lokalna proizvodnja. Nadalje, u krizi se očekuju pojačane državne investicije. Njih bi trebalo usmjeravati u dugoročno održiv razvoj. Jedna je mogućnost da se te investicije, pored već neophodne putne i željezničke infrastrukture, koriste i u čiste izvore energije. Moguće je državne investicije usmjeravati u tzv. širokopojasne internetske veze da budu još brže i jeftinije. Zatim, nove tehnologije kao umjetna inteligencija, robotika i slično, već mijenjaju a mijenjaće još i više postojeće poslovne modele. Novih je tehnologija jako puno, a važno je osigurati da one doprinose dobrobiti stanovništva i održivom rastu. Važno je imati na umu da će ova Covid kriza proći te se svi moramo pripremati za postpandemijski period. Ovu krizu moramo iskoristiti za reforme kako bi stvorili državu u kojoj će svi, a posebno mladi, moći planirati budućnost. Na kraju, koristim priliku da svim čitaocima čestitam dolazeće praznike sa željama da nam Nova godina bude pozitivna.



Newsletter CBBiH