Pandemija nije ugrozila stabilnost bankarskog sustava BiH „Business Magazine“

Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, u razgovoru za Business Magazine objašnjava koliko građani i poslovni subjekti u Bosni i Hercegovini mogu odahnuti kada je riječ o strahu od besparice, koja je sve vrijeme pandemije bila jednako prisutna kao i strah od zaraze

Od samog početka pandemije koronavirusa, strah od besparice bio je podjednako, ako ne i izraženije, prisutan kao bojazan od zaraze, posebno u ekonomski i financijski nejakim društvima poput bosanskohercegovačkog. U kojoj mjeri barem u kontekstu financijskog preživljavanja pandemije građani i poslovni subjekti u Bosni i Hercegovini mogu odahnuti i koliko-toliko optimistično gledati na 2021. godinu, za Business Magazine objašnjava Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

BM: Kako ocjenjujete 2020. godinu u kontekstu stabilnosti bankarskog i financijskog sustava BiH u cjelini?

SOFTIĆ: Možemo ocijeniti da su se do sada banke uspješno nosile s posljedicama pandemije, u čemu su im značajno bile od pomoći blagovremeno poduzete i sinhronizirane mjere entitetskih agencija za bankarstvo. 

Mjere za ublažavanje ekonomskih posljedica uzrokovanih virusom COVID-19, uključile su mogućnost odobrenja moratorija, grace razdoblja, produženja roka za otplatu i roka dospijeća kredita, te mogućnost odobrenja dodatnih sredstava klijentima čija je kreditna sposobnost pogoršana zbog negativnih utjecaja izazvanih pandemijom. Istodobno, regulatori su vodili računa i o očuvanju kapitala banaka, te su propisana i posebna pravila za upravljanje kreditnim rizikom i preventivne mjere za očuvanje kapitala, koje uključuju zadržavanje dobiti iz 2019. godine, zabranu ili odgodu isplate dividendi i bonusa, te korištenja zaštitnog sloja kapitala. Također, olakšice su date i za klijente lizing društava i mikrokreditnih organizacija. Nakon što je koncem ožujka, neposredno nakon proglašenja pandemije u našoj zemlji i zaključavanja ekonomije, došlo do pojačanog povlačenja depozita građana, do lipnja se situacija stabilizirala. Banke su ovdje odigrale ključnu ulogu, dokazavši da su sposobne udovoljiti svim zahtjevima deponenata, te nije došlo do prekomjernog povlačenja depozita iz sustava, koje se moglo očekivati u nastalim okolnostima.

Sve navedeno utjecalo je na očuvanje stabilnosti bankarskog sustava u 2020. godini. Sustav je zadržao veoma dobre pokazatelje kapitaliziranosti, likvidnosti i kvalitete aktive, te se može steći dojam da korona-kriza nije ostavila značajne posljedice na bankarski sustav.

Međutim, tek po isteku privremenih mjera, koncem 2020. godine, banke će biti suočene s ekonomskim posljedicama pandemije, a kolika je zapravo bila jačina šoka, moći će se procijeniti  tek u narednim godinama. Najveći pritisak očekuje se sredinom 2021. godine, kada bi značajan dio kreditnog portfelja, koji je pod nekom vrstom privremenih mjera, mogao biti pod pojačanim pritiskom prelaska u kategoriju nekvalitetnih kredita.

Tijekom 2020. bila je evidentna slaba kreditna aktivnost i značajno slabljenje profitabilnosti banaka u odnosu na prethodnu godinu, što je posljedica promjena u dinamici poslovanja banaka u uvjetima pandemije, ali i stanja i potražnje realnog sektora. Slični trendovi vjerojatno će se nastaviti i u narednoj godini, što će, uz očekivani rast nekvalitetnih kredita, vršiti dodatni pritisak na financijski rezultat banaka.    

BM: Koje slabosti bankarskog i financijskog sustava BiH su eventualno postale posebno evidentne tijekom korona-krize?

SOFTIĆ: Od početka pandemije, nije uočena pojava sustavnih rizika, koja bi bila posljedica manjkavosti u poslovanju i regulaciji bankarskog sektora u BiH. Bankarski sektor dočekao je krizu s veoma dobrim performansama, kojima je proteklih godina doprinosio regulatorni okvir koji je nadograđivan i usklađivan s EU standardima, ali je istodobno zadržao i određenu konzervativnost u pogledu zadržavanja pojedinih regulatornih zahtjeva strožijih u odnosu na EU standarde.

Manjkavosti svakog bankarskog sustava, pa tako i domaćega, jesu te što se banke u pravilu ponašaju prociklično. Dakle, u situaciji kada raste ekonomska aktivnost, banke su sklone intenzivirati kreditnu aktivnost i povećavaju averziju prema riziku. U kriznim situacijama, u kreditne aranžmane banke ulaze opreznije i opreznije su pri ocjeni boniteta klijenata, što u određenoj mjeri utječe na slabiji intenzitet ekonomskog rasta u fazi oporavka.

Uz nerazvijen nebankarski financijski sektor i tržišta kapitala, kao što je to slučaj u BiH, poslovne politike banaka imaju značajniji utjecaj na ukupanu razinu zaduženosti privatnog sektora u zemlji. Nepovoljni učinci eventualno se mogu ublažiti različitim mjerama za oporavak ekonomije, kojim bi se neizravno stimuliralo oživljavanje tržišta i kreditne aktivnosti banaka. Potencijal banaka za adekvatno financiranje domaćih sektora u ovom momentu može se ocijeniti zadovoljavajućim, sudeći prema izvorima financiranja kojima banke raspolažu, kapitalnim pozicijama i visini aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.

To je izuzetno važno, jer zdrav bankarski sustav je nužan kada krene snažniji oporavak bh. ekonomije.

BM: Što je s drugom stranom medalje – koje prednosti bh. bankarskog i financijskog sustava su došle do izražaja tijekom pandemije?

SOFTIĆ: Poslovanje banaka u BiH je tradicionalno konzervativno. Banke se i dalje bave temeljnim bankarskim poslovima, te u strukturi aktive dominiraju osnovni financijski instrumenti.

U kriznim situacijama konzervativno poslovanje banaka je prednost u očuvanju financijske stabilnosti, s obzirom na to da su rizici koji proizilaze iz poslovanja banaka transparentni i lako uočljivi i mjerljivi.

S druge strane, nedostatak složenih bankarskih poslova i instrumenata, usljed slabo razvijenog financijskog tržišta u BiH, predstavlja ograničavajući čimbenik razvoju privatnoga sektora u dobrim vremenima.

BM: U cjelini gledano, koliko su se nadležne institucije, uključujući i CBBiH, pokazale spremnim da odgovore na izazove poput pandemijskog?

SOFTIĆ: Centralna banka je tijekom pandemije djelovala odmjereno, promišljeno, neovisno i u okviru svog mandata, što se pokazalo ključnim za očuvanje povjerenja u domaću valutu i likvidnost bankarskog sustava, posebno neposredno po proglašenju izvanrednog i stanja prirodne nesreće u BiH.

Stabilnost i puna konvertibilnost marke nikada nisu dovedeni u pitanje od strane javnosti, usprkos brojnim neodmjerenim izjavama pojedinaca u medijima. Očito da je javnost očekivala da će Centralna banka djelovati neovisno, da će raditi u skladu sa zakonom i u najboljem interesu javnosti, bez obzira na okolnosti, te nije zabilježeno panično povlačenje depozita iz banaka i njihova konverzija u euro.

Ponosan sam što mogu istaknuti kako smo ispunili očekivanja domaće i strane javnosti. Osigurali smo neometanu opskrbu značajno veće potražnje banaka za KM novčanicama u ožujku, što je uvjerilo njihove klijente da će svaki zahtjev za isplatom sredstava s vlasničkih računa biti izvršen trenutno. Percepcija da je sustav likvidan je dodatno umirila javnost.

Politika obvezne rezerve koju smo vodili od početka pandemije se također pokazala prikladnom pri trenutnoj kombinaciji makroekonomskih i čimbenika koji utječu na likvidnost banaka. Platforme za poravnanje transakcija u međubankarskom platnom prometu, koje je Centralna banka uspostavila i održava, funkcionirale su besprijekorno. Konačno, Centralna banka je ispunjavala bez kašnjenja i sve druge obveze koje ima prema međunarodnim institucijama, bilo kao izvještajna institucija bilo na temelju svoje uloge fiskalnog agenta.

U odgovoru na trenutnu krizu, fiskalne mjere su te koje imaju ključnu ulogu i, shodno tome, entitetske vlade su poduzele određene aktivnosti, koje se posebno odnose na povećanja izdataka za subvencije plaća i izdataka za zdravstveni sektor. Upravo zbog značajnog udjela stabilizacijskih mjera vlade usmjerenih na osiguravanje funkcioniranja zdravstvenog sustava i opsežnih izvanrednih nabava u sektoru javnog zdravstva, učinak vladine potrošnje na ekonomsku aktivnost možda nije bio značajan koliko se priželjkivalo.

Međutim, zaista se radi o krizi bez presedana i mislim da nije korisno iznositi mišljenje o tome što je neka druga institucija, ili razina vlasti, mogla uraditi bolje, u okviru svog mandata.

Jesmo li mogli imati jače ekonomske učinke da smo imali više novca na raspolaganju ili da su neke od strukturnih reformi provedene ranije? Vjerojatno. Ipak, vjerujem da su svi doprinosili naporima za ublažavanje talasa negativnih učinaka pandemije, u okviru trenutnih mogućnosti.

Regulatori su poduzeli niz mjera kojima je omogućeno redefiniranje uvjeta servisiranja postojećih obveza kako bi se ublažio snažan rast nekvalitetnih kredita, koji slijedi nakon makroekonomskih šokova. Također, entitetske vlade su formirale garantne fondove, koji pomažu firmama da lakše dobiju kreditna sredstva od banaka. Sve pomenute mjere su usmjerene ka potražnji za kreditima. Trenutne frikcije u financijskoj intermedijaciji nisu na strani ponude, jer banke imaju dovoljno izvora sredstava. Prosječne kamatne stope su i dalje gotovo nepromijenjene u odnosu na pretkrizno razdoblje, ali banke nešto konzervativnije ocjenjuju bonitet klijenata. Ne može ih se kriviti što u razdobljima neizvjesnosti pažljivije upravljaju svojom izloženošću, jer na svaki kredit banke moraju izdvojiti rezerviranja.

BM: U razgovoru za Business Magazine vođenom na samom početku pandemije, poručili ste da se “ni u slučaju dužeg trajanja izvanredne situacije uzrokovane pandemijom ne mogu očekivati poremećaji u opskrbi gotovim novcem od strane Centralne banke..“, što se u međuvremenu potvrdilo kao činjenica. Koliko je trenutna situcija na tom planu stabilna i da li je u proteklim mjesecima, osim spomenutog ožujskog, bilo još razdoblja s osjetno pojačanom potražnjom za gotovinom?

SOFTIĆ: Na početku pandemije  dogodila se velika potražnja gotovog novca od strane građana i komercijalnih banaka na koje je Centralna banka uspješno odregirala odnosno svi zahtjevi za podizanjem KM i EUR efektive su ispoštovani, situacija se stabilizirala i tako je i danas.

Ilustracije radi, tijekom prvog talasa pandemije izazvane virusom COVID-19, u razdoblju od 16. ožujka do 31. svibnja 2020. godine iz trezora Centralne banke komercijalnim bankama je isplaćeno 745.182.900 KM i 102.968.000 eura.

Centralna banka ima dovoljne zalihe KM gotovine da ispoštuje sve zahtjeve komercijalnih banaka i u narednom razdoblju. U razdoblju pandemije Centralna banka je još jednom uvjerila građane BiH da mogu imati povjerenja u ovu institucija i stabilnost domaće valute.

BM: Početak pandemije karakterizirali su i pritisci na Centralnu banku u vidu zahtjeva za  posezanjem  za deviznim rezervama „radi očuvanja financijske i ekonomske stabilnosti zemlje“, odnosno „akrobacijama“ poput oslobađanja viška sredstava komercijalnih banaka iznad obvezne rezerve – da li su takve inicijative u međuvremenu zaista utihnule ili su samo s javne scene preusmjerene na neke druge kanale?

SOFTIĆ: U pravu ste. S više ili manje intenziteta, evidentne su inicijative prema Centralnoj banci da uradi nešto što nije u skladu s njenim mandatom. Centralna banka, struka i znanost jedinstveni su u stavu da korištenje deviznih rezervi u fiskalne svrhe, u aranžmanu valutnog odbora, podrivaju povjerenje u punu konvertibilnost domaće valute. To su jednostavni ekonomski postulati koji se izučavaju na dodiplomskom studiju ekonomije.

Stručna javnost i akademska zajednica su od početka razumjele da bi oslobađanje dodatne likvidnosti, koja nije bila potrebna, smanjenjem stope obvezne rezerve samo značilo trošak za banke u razdoblju snažnog makroekonomskog šoka, bez ikakvog utjecaja na potražnju za kreditima. Centralna banka, niti itko iz stručne zajednice, nije očekivala potražnju za kreditima u momentu kada se ekonomija gotovo u potpunosti zatvorila i kada je snažno porasla neizvjesnost u pogledu promjena u raspoloživom dohotku kod stanovništva.

Općepoznato je da je obvezna rezerva jedini instrument monetarne politike koji Centralna banka ima na raspolaganju. To su sredstva (depoziti) komercijalnih banaka, odnosno njihovih deponenata (građana, poduzeća, vlada...). Trenutna stopa obvezne rezerve iznosi 10 posto, što u aposlutnom iznosu sa 14. prosincem 2020. iznosi 2,72 milijarde KM. Pored toga, komercijalne banke na isti datum drže 3,07 milijardi KM iznad toga (višak iznad obvezne rezerve). Radi se o novcu koji pripada bankama i, u krajnjem, njihovim deponentima.

U tom smislu, više puta smo naglašavali da smo, ukoliko se ukaže potreba, spremni promptno reagirati i spuštanjem obvezne rezerve povećati likvidnost banaka. No, za sada ne vidimo nikakve potrebe za takvo što.

Naglašavam, Centralna banka je u aktualnoj situaciji vodila odgovornu i proaktivnu politiku, u skladu sa Zakonom o CBBiH, te će poduzimati i dalje sve moguće mjere u okviru svog monetarnog režima kako bi pomogla ekonomiju i stanovništvo.

Važno je, još jednom, istaknuti što Centralnoj banci nije dozvoljeno da radi. Naime, monetarnom politikom se ne mogu rješavati pitanja kao što su nužne strukturne promjene koje trebaju pokrenuti druge institucije u zemlji, ne mogu se povećati javne investicije, niti poboljšati funkcioniranje drugih institucija i slično. Drugim riječima, monetarna politika ima jasno definirani okvir, a naš prvenstveni zadatak je da garantiramo stabilnost i time omogućavamo ekonomski prosperitet. Centralna banka nastavit će kontinuirano pratiti sve raspoložive informacije o stanju ekonomije i blagovremeno informirati javnost o tome.

BM: Zašutjeli su i kritičari koncepta valutnog odbora – da li je pretjerano konstatirati da on u korona-krizi pokazao kao idealno rješenje za BiH i da bi je svaki drugi model vjerojatno odveo u hiperinflaciju i daleko dublju krizu?

SOFTIĆ: Model valutnog odbora koji je na snazi kod nas pokazao se vrlo opravdanim uopće, a posebno u korona-krizi.

Postoje primjeri zemalja, odnosno središnjih banaka, kao što su to Turska, Hrvatska i druge, koje su bile prinuđene u odredbi stabilnosti svojih valuta da izdvajaju značajna sredstva rezervi.

Sasvim je jasno da bi u slučaju napuštanja valutnog odbora, hipotetski govorim, došlo do mnogih negativnih posljedica. To bi impliciralo tiskanje novca bez pokrića, kreditiranje proračuna itd., a u budućnosti i neminovno pojavu visoke inflacije.

Ponekad se od monetarne politike očekuje i više nego što ona realno može i često ističem da monetarna politika nije odgovarajući nadomjestak za strukturne reforme i druge relevantne politike.

BM: Više puta ste spomenuli reforme, koje, između ostalog, podrazumijevaju i jedinstveni registar fizičkih osoba, o čemu ne postoji ni izbliza jedinstven stav na razini cijele BiH. Kakvo je Vaše stajalište u vezi s tim?

SOFTIĆ: Jedinstveni registar računa fizičkih osoba ima višestruku korist za sve sudionike u financijskom sektoru, uključujući i građane.

Jedinstveni platni i obračunski sustavi BiH su snažna poluga za sprečavanje pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma, a Centralna banka ima sve pravne i tehničke preduvjete za uspostavljanje registra računa fizičkih osoba.

Centralna banka podržava reforme sadržane u Pismu namjere koje se odnose na financijski sektor, osobito nadogradnju postojećeg Jedinstvenog registra računa, koji bi uključivao i račune fizičkih osoba u BiH. Sve navedeno je usmjereno na jačanje financijske stabilnosti i ispunjenja cilja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), tj. unapređenja okvira za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Ekonomski prostor BiH je jedinstven – banke, fizičke i pravne osobe posluju i obavljaju transakcije na području cijele zemlje, bez ikakvih ograničenja. Bilo kakva aktivnost koja ide u pravcu ograničavanja sudionika u platnom prometu, u ekonomskom i financijskom smislu, samo u okvire jednog entiteta, može se okarakterizirati kao neustavna. Upravo da bi se smanjila mogućnost nezakonitih transakcija, od izuzetnog je značaja nadogradnja Jedinstvenog registra računa na razini BiH. Time se ne ograničava mogućnost i pravo vođenja entitetskih registara, niti se vrši bilo kakav prijenos nadležnosti.

Centralna banka je Ustavom definirana institucija Bosne i Hercegovine, koja ima zakonski cilj da, osim osiguranja stabilnosti valute, potpomogne i održava platne i obračunske sustave u BiH, kao i da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Pravna osnova za održavanje registra pravnih i fizičkih osoba je apsolutno neupitna i Centralna banka već duži niz godina ima uspostavljen Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata i Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba. Nadogradnjom Registra, koji bi uključivao i račune fizičkih osoba, zaokružio bi se ovaj proces i time značajno olakšao rad svim sudionicima u financijskom sektoru, a posebno bankama, te posredno i građanima u BiH.

Kreditni rejting

BM: Kreditni rejting BiH ostao je na pretpandemijskoj razini – kako treba tumačiti tu činjenicu (kao potvrdu da je BiH dobro odgovorila na korona-krizu ili, pak, kao poruku da je BiH neizlječiv pacijent kojeg ne mogu dodatno ugroziti nikakvi globalni potresi jer je ionako na dnu)?

SOFTIĆ: Činjenica da rejting agencije nisu snižavale rejting zemlje ni tijekom izvanrednih procjena u proljeće niti tijekom redovnih procjena koncem ljeta, pozitivan je signal. Zadržavanje rejtinga nepromijenjenim u pandemiji znači da se ocjenjuje kako su vlasti, u okviru svojih mogućnosti i ne narušavajuću dugoročne izglede za servisiranje javnog vanjskog duga, poduzele odgovarajuće mjere za stabilizaciju ekonomije. Revidiranje izgleda na niže je zabilježeno u gotovo svim zemljama i bilo je očekivano u ovim okolnostima. Teško da se može očekivati poboljšanje rejtinga zemlje u kratkom roku u bilo kojoj zemlji snažno pogođena pandemijom, a to je ono što izgledi impliciraju. Konačno, bitno je napomenuti da su politička klima, sporo provođenje strukturnih reformi i sporost u procesu EU integracija uvijek označavani kao ključni čimbenici niskoga rejtinga BiH.

Vjerujem da bi kontinuitet manjih, ali uvezanih reformi i koraka ka integriranju u EU, dovelo do značajnijeg rasta kreditnog rejtinga u relativno kratkom roku.