Intervju guvernera za magazin "Dani": Ne postoji alternativa za Centralnu banku

31.12.2021

DANI: Kad se pomene Centralna banka, javnost ne razumije njen značaj i njenu funkciju, ali se najviše raspravlja o platama, broju zaposlenih i dobiti. Povjerenje u institucije države je odavno poljuljano, gotovo da ne postoji, pa se i Centralna banka tu svrstava. Za početak, molim Vas da ukratko objasnite šta se sve radi u Centralnoj banci, ali na način da to razumiju i ekonomski potpuno nepismeni ljudi. Recimo da ima mnogo komentara u smislu da se tamo ništa ne radi, jer je valutni odbor na snazi, a plate su visoke i redovne. 

SOFTIĆ: Zadaci Centralne banke BiH su definisani Zakonom o CBBiH. Već gotovo 25 godina uspješno egzistiramo na principu valutnog odbora. Dakle, svaka konvertibilna marka u opticaju koju izdajemo, te kompletni iznosi sredstava na računima komercijalnih banaka kod CBBiH i računima države imaju pokrivenost u eurima. U BiH je zakonom određen kurs KM prema euru. Glavni je zadatak CBBiH da taj kurs, odnosno pravilo valutnog odbora čuva. Mi to radimo vrlo uspješno i na taj način doprinosimo monetarnoj stabilnosti, a posredno finansijskoj i makroekonomskoj stabilnosti, pa ako hoćete i društva u cjelini. Ispravnost ovog modela, kao i dovoljna količina gotovog novca su se potvrdile u ekstremno vrijeme pandemije, gdje smo apsolutno odgovorili svim zahtjevima banaka, građana i privrede. Tako će biti i ubuduće. Komercijalne banke preko platnih sistema obavljaju sve transakcije u zemlji, transparentno, tačno, pouzdano i u realnom vremenu. Ovaj sistem se stalno unapređuje u skladu sa najvišim standardima EU i najboljim praksama centralnog bankarstva. Platni sistemi imaju jednu od osnovnih uloga za održavanje finansijske stabilnosti, stoga je njihova stabilnost itekako važna za svaku ekonomiju. U prvih 11 mjeseci 2021. kroz platne sisteme CBBiH ukupno je izvršeno 43,5 miliona transakcija u vrijednosti 109,6 milijardi KM. Od uspostavljanja platnih sistema 5. januara 2001. ukupno je izvršeno 666,46 miliona transakcija u vrijednosti 1.471,6 milijardi KM. Uspješno upravljamo deviznim rezervama, koje su na rekordnom nivou i trenutno iznose 16,1 milijardu KM. U posljednjih šest godina su gotovo udvostručene. Uz izuzetne napore, zbog vrlo nepovoljnih uvjeta na finansijskim tržištima, uspijevamo sigurno upravljati našim deviznim rezervama i osiguravamo pokriće valutnog odbora. Jedini instrument monetarne politike koji nam stoji na raspolaganju je obavezna rezerva i njome nastojimo doprinositi stabilnosti bankarskog sistema i istovremeno podsticati banke na veću kreditnu aktivnost i korištenje likvidnog dijela koji trenutno drže na računima kod CBBiH. Naime, evidentno je da pored dijela kojim CBBiH obavezuje deponente, postoje i značajna sredstva iznad toga. Ona trenutno iznose više od četiri milijarde KM. Uspješno izvršavamo našu ulogu bankarskog i fiskalnog agenta države, ali i drugih institucija na državnom i entitetskom nivou. Svakodnevno se obavljaju poslovi u ime i po nalogu deponenata, te transakcije servisiranja javnog duga prema inostranstvu, prihvat i slanje finansijskih sredstava prema međunarodnim finansijskim institucijama, vođenje evidencija duga... Koordiniramo aktivnosti entitetskih agencija za bankarstvo kako je to zakonom i memorandumom definisano, imamo dobru saradnju sa ministarstvima finansija, institucijama i organizacijama čije su područje djelovanja finansije, kako domaćim tako i međunarodnim. Ovo su najvažniji zadaci, pored toga postoje i mnogi drugi. 

DANI: Devizne rezerve: njihov značaj, šta se sa njima radi, kakvi su uslovi bili ranije, a kakvi sada? 

SOFTIĆ: One predstavljaju deviznu imovinu centralne banke određene države, a način korištenja zavisi od institucionalnog uređenja centralne banke i monetarne politike u konkretnoj zemlji. U slučaju BiH, Centralna banka u skladu sa zakonom drži i upravlja službenim deviznim rezervama koje predstavljaju podršku domaćoj valuti, što proizlazi iz odredbi aranžmana valutnog odbora kao odabranog modela monetarne politike. Kao i druge centralne banke širom svijeta, a u skladu sa zakonskim odredbama, i CBBiH se pri investiranju deviznih rezervi primarno vodi principima sigurnosti i likvidnosti i, u mjeri u kojoj je to moguće, ostvarenjem odgovarajućih prinosa. Odluke o upravljanju i investiranju deviznih rezervi donose se u skladu sa zakonom, internom regulativom i najboljim međunarodnim praksama, uzimajući u obzir tekuća i očekivana kretanja na finansijskim tržištima. CBBiH investira devizne rezerve prvenstveno u obveznice odabranih država eurozone, te u depozite kod odabranih centralnih banaka u eurozoni, Banku za međunarodna poravnanja, te kod komercijalnih inostranih banaka visokog kreditnog rejtinga koje zadovoljavaju standarde podobnosti ugovorne strane, čime se nastoji obezbijediti sigurnost investicija. Standardi i ograničenja preispituju se i po potrebi ažuriraju, pri čemu se vodi računa o zvaničnim ocjenama vodećih svjetskih rejting agencija, kao i pokazateljima dobijenim primjenom internih metoda za procjenu kreditnog rizika. Negativni uslovi koji već duži niz godina preovladavaju na finansijskim tržištima eurozone su uslovljeni makroekonomskim kretanjima, ekspanzivnom monetarnom politikom vodećih centralnih banaka, a u posljednje dvije godine i posljedicama pandemije izazvane koronavirusom. Naravno, sve ovo ima negativan uticaj na rezultate investiranja deviznih rezervi i drugih centralnih banka. Situacija u našem slučaju je naročito otežana zbog činjenice da je domaća valuta vezana za euro i time je CBBiH primarno okrenuta tržištu eurozone. Bitno je napomenuti da su na finansijskim tržištima prinosi i kamatne stope na najnižim nivoima ikada zabilježenim u historiji. Koliko su uslovi na tržištu pogoršani od, recimo, 2008., dobro ilustruje primjer da je prosječni jednomjesečni EURIBOR 2008. iznosio 4,28 odsto, 2015. minus 0,07 odsto, a 2021. u prosjeku minus 0,559 odsto. Isto je i sa prinosima vrijednosnih papira. Prosječni prinosi na dvogodišnje njemačke obveznice 2008. su iznosili 3,505 odsto, 2015. minus 0,246, a do sredine decembra 2021. bilježe nivo od minus 0,697 odsto. Slična situacija je i sa obveznicama dužih dospijeća. Prinos njemačkih desetogodišnjih se sada kreće oko minus 0,35 odsto, tokom 2020. je bilježio nivo od čak minus 0,70, dok je 2008. iznosio 4,004, a 2015. godine 0,54 odsto. Cijela njemačka krivulja prinosa, dakle, dospijeća čak do 30 godina, tokom 2021. je u negativnom području. S druge strane, devizne rezerve konstantno rastu. Na kraju 2008. su iznosile 6,296 milijardi KM, na kraju 2015. oko 8,606 milijardi KM, a na dan 30. 11. 2021. godine 16,121 milijardu KM. Zamislite da sada na tržištu imamo uslove kakvi su bili 2008., pa čak i 2015. Na trenutni nivo deviznih rezervi bi sa kamatnim stopama i prinosima od, recimo, četiri odsto imali godišnji prihod od oko 640 miliona KM, dok bi sa kamatnim stopama od oko 0,50 odsto prihod iznosio oko 80 miliona KM. Bitno je naglasiti da CBBiH ostaje dosljedna politici investiranja u kojoj je sigurnost portfolija deviznih rezervi na prvom mjestu u skladu sa zakonski definisanim ciljevima i zadacima. 

DANI: Obavezne rezerve komercijalnih banaka rastu. Zašto? Većina banka sada klijentima naplaćuje tri posto držanje depozita iznad 500.000 KM. Koliko Centralna banka naplaćuje komercijalnim bankama? 

SOFTIĆ: Komercijalne banke su dužne držati minimalno 10 deset odsto svojih depozita kod CBBiH i to se naziva obavezna rezerva. Bilježi se rast depozita. Što više privredni subjekti drže sredstava u komercijalnim bankama, banke moraju položiti više sredstava na račune rezervi kod CBBiH. Osnovica za obračun obavezne rezerve trenutno iznosi cca 30 milijardi KM, što implicira obavezu držanja od cca tri milijarde KM u obaveznoj rezervi. Banke drže i više sredstava nego što je to potrebno kako bi ispoštovale podzakonske akte agencija za bankarstvo, koji se odnose na likvidnost. Sredstva koja komercijalne banke drže iznad nivoa obavezne rezerve iznose više od četiri milijarde KM, što pokazuje izrazitu likvidnost sistema. Najveći dio depozita u sistemu su depoziti po viđenju, pa je stoga i značajna likvidnost banaka. Na sredstva obavezne rezerve u domaćoj valuti stopa iznosi nula odsto, dok je u stranoj valuti minus 0,60. Na sredstva iznad obavezne rezerve se naplaćivalo minus 0,50 odsto, dok je od 1.1.2022. ova stopa minus 0,75 odsto. Kada se uzmu u obzir ukupno držana sredstva komercijalnih banaka i ukupno naplaćena kamata od CBBiH za prvih 11 mjeseci 2021., prosječno ponderisana kamatna stopa iznosi minus 0,32 odsto. Kada ovu stopu stavite u odnos prema stopi koju pominjete, jasno se vidi međusobni nesrazmjer, s obzirom na to da je CBBiH vrlo oprezan u povećanju naknada za komercijalne banke jer znamo da će se ta naknada preliti na klijente banaka. 

DANI: Koliko ima zaposlenih u Centralnoj banci? Dobila sam podatak da i Centralnu banku napuštaju sposobni ekonomisti i IT stručnjaci. Da li su razlog plate ili...? 

SOFTIĆ: CBBiH trenutno ima 358 uposlenika. U planu ljudskih resursa predviđeno je 380, ali ga nismo ostvarili i nastojimo racionalizirati poslove. Više od 90 odsto ljudi ima univerzitetsku diplomu, više od 40 je magistara, a 10 doktora nauka. Plate su solidne, ali svjesni smo da se teško takmičiti sa privatnim sektorom koji je za određene profile stručnjaka spreman platiti više nego što mi možemo. Ovo je pogotovo prisutno u IT branši, koja posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju i takve ljude je teško zadržati. Veliki je izazov zadržati kvalitetne i stručne ljude. Međutim, kada nas pokušavaju prozivati u javnosti, o tome niko ne razmišlja, kao ni o posljedicama koje bi izazvao veliki odliv kvalitetnih kadrova iz CBBiH. U prethodnom periodu imali smo nekoliko odlazaka, ali to su većinom bili ljudi koji su se odlučili na odlazak u inostranstvo. 

DANI: Suočavate li se sa političkim pritiscima? 

SOFTIĆ: Svjesni smo da je situacija u državi dosta komplikovana, ali velika sreća naše institucije je ta što njen rad reguliše izuzetno kvalitetan pravni okvir koji zakonski reguliše nezavisnost rada CBBiH. Član 3. Zakona je vrlo jasan o tom pitanju. Ne postoji politički pritisak kada je u pitanju zapošljavanje. Određenu vrstu političkog pritiska smo posljednji put imali na početku pandemije, kada je traženo postupanje CBBiH koje nije u skladu s našim mandatom poput štampanja dodatnih količina novca i to smo iz argumentovanih razloga odbili. Uspijevamo da odolimo takvim pokušajima. 

DANI: Radili ste na usvajanju Etičkog kodeksa? Šta on predstavlja? 

SOFTIĆ: Novi Etički kodeks predstavlja temelj Compliance programa CBBiH. Pripremljen je u skladu s najvišim profesionalnim standardima, smjernicama Evropske centralne banke, a uz uvažavanje preporuka Misije MMF-a date kroz sigurnosnu procjenu Centralne banke. Neka od pitanja koja su u ovom Etičkom kodeksu prvi put tretirana na adekvatan način su pravila o izbjegavanju sukoba interesa, način postupanja s poklonima i gostoprimstvima, obaveza članova Upravnog vijeća da dostavljaju podatke o njihovim ličnim, kao i interesima članova njihovih domaćinstava. Definisana su i pravila poput zabrane diskriminacije, poštovanja saradnika, poštovanja unutrašnje organizacije, upotrebe resursa i informacija, primjerene komunikacije, uvažavanja stranaka i trećih lica... Propisali smo i obavezu svim službenicima da prijave bilo kakve nepravilnosti koje uoče u radu, a da bismo im omogućili slobodu i komfor da se osjećaju sigurno i zaštićeno, implementiran je sistem Etička linija. Uvođenje ovog sistema svrstava Centralnu banku u red malobrojnih javnih institucija koje su obezbijedile upotrebu eksternog zaštićenog online sistema u svrhe anonimnog prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti. Sve aktivnosti na polju izgradnje i jačanja integriteta CBBiH provodile su se u prethodne dvije godine otkada je uspostavljena Compliance funkcija s ciljem da se na adekvatan i proaktivan način upravlja compliance rizicima. 

DANI: Centralna banka je odnedavno počela i sa makroekonomskim projekcijama. Koliko ste sigurni u njih ako znamo da EUROSTAT rangira kvalitet naše statistike kao zadnji u Evropi? 

SOFTIĆ: U nedavnom izvještaju o napretku šest zemalja zapadnog Balkana i Turske, Evropska komisija je ocijenila napredak BiH slabim. Međutim, u dijelu koji se odnosi na ekonomske kriterije, navedeno je da su analitički kapaciteti CBBiH značajno unaprijeđeni. Ovo se prvenstveno odnosi na razvijanje modela za srednjoročne makroekonomske projekcije i modela za brze procjene ključnih makroekonomskih varijabli. Pomenuti modeli su strukturno slični onim koji se koriste u drugim centralnim bankama, a zainteresovani mogu naći tehnički papir na web stranici CBBiH. U njemu je detaljno pojašnjen tip modela za makroekonomske projekcije, njegova struktura i veze među sektorima. Ova transparentnost u pristupu je svakako rezultirala i pozitivnom ocjenom Evropske komisije, ali i drugih relevantnih institucija. CBBiH projekcije iz modela za srednjoročne projekcije, trogodišnji horizont, objavljuje dva puta godišnje, u maju i novembru. Prema jesenjem krugu makroekonomskih projekcija, očekivani rast realne ekonomske aktivnosti je 5,8 odsto za 2021. godinu, 3,9 za 2022, te 2,1 odsto za 2023. Brze procjene su, u pravilu, naglašeno kratkoročne i rade se za netom završeni, kvartal u toku ili neposredni naredni. Prije nekoliko dana je objavljena procjena realnog BDP-a za treći kvartal 2021. (8,7 odsto) i prvih devet mjeseci (8,1), kao i procjena inflacije za četvrti kvartal (4,7 odsto) i ažurirana za 2021. (1,8). Također, date su i naznake daljeg jačanja inflatornih pritisaka u prvom polugodištu 2022., u znatnoj mjeri zbog baznog efekta. Zvanična statistika u BiH svakako zaostaje za evropskim standardima, EUROSTAT prvenstveno ukazuje na nedovoljan obim raspoloživih podataka. CBBiH intenzivno radi na poboljšanjima u svom statističkom domenu i dobio je u više navrata priznanja iz EUROSTAT-a u vezi sa statistikom vladinih finansija i statistiku vanjskog sektora. Sve ostale institucije, MMF, Svjetska banka, BIS, kreditne agencije i drugi koriste naše podatke za svoje analize. 

DANI: Blokada je rada institucija, pa i izbora Vijeća Centralne banke. Šta dalje? 

SOFTIĆ: Uprkos izazovnim okolnostima, osiguran je kontinuitet rada CBBiH i izvršavanja svih zadataka i obaveza koje su definisane zakonom. Imenovanje Upravnog vijeća je u nadležnosti Predsjedništva BiH, te CBBiH nema nikakvog uticaja na taj proces. Upravno vijeće CBBiH je zauzelo stav da je neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija Centralne banke, jer ne postoji alternativa za to, niti je moguće zamisliti državu bez institucije poput Centralne banke. Trenutni saziv Upravnog vijeća će, do imenovanja novog, nastaviti raditi u dobroj volji i namjeri na ostvarenju zadataka i ciljeva CBBiH.



Newsletter CBBiH