Guverner za Avaz: Kasnimo s ulaganjima koja će osigurati kontinuitet naše energetske neovisnosti

Tijekom 2023. godine očekujemo slabljenje inflatornih pritisaka, no inflacija će ostati neugodno visoka; Primarni cilj CBBiH, kao i svih prethodnih godina, je održavanje stabilnosti domaće valute, uz puno pokriće u stranoj valuti

O inflatornim pritiscima na gospodarstvo i građane Bosne i Hercegovine, procjenama za ovu godinu, te činjenici da, unatoč usporavanju inflacije, cijene i dalje rastu, za ,,Avaz“ govori guverner Centralne banke BiH Senad Softić. Pitali smo i koji su glavni izazovi za gospodarstvo u BiH, vrše li političari i dalje pritisak da se pričuve Centralne banke usmjere u proračunsku potrošnju, a Softić objašnjava i razloge uvođenja domaće kamatne stope.

Kakve su Vaše procjene kretanja inflacije do kraja ove godine?

- Tijekom 2023. godine očekujemo slabljenje inflatornih pritisaka, no inflacija će ostati neugodno visoka. U 2023. godini projiciramo ukupnu inflaciju od 7,7 posto, temeljem srednjoročne makroekonomske projekcije iz svibnja 2023. godine.

Za prvih pet mjeseci, prema podacima službene statistike, inflacija je iznosila 10,2 posto. Naše procjene temeljne inflacije ukazuju da trenutačno najveći inflatornih pritisaka dolazi iz domaćeg gospodarstva, što je trend u zemljama regije, ali i EU. Drugim riječima, cjenovni šokovi uzrokovani poremećajima u cijenama hrane i energenata na međunarodnim tržištima su apsorbirani te očekujemo da će ukupna inflacija usporavati brže od temeljne inflacije, barem u prva tri tromjesečja 2023. godine. Naša brza procjena ukupne inflacije za prvu polovicu godine trenutačno iznosi 9,7%, a za prvih devet mjeseci 8,1%. Što se tiče temeljne inflacije, procjena za prvu polovicu 2023. godine trenutačno iznosi 6,0%, a prva preliminarna procjena za prvih devet mjeseci je 5,6%.

Kamatne stope

Unatoč smanjenju inflacije, cijene većine proizvoda i usluga ostaju na istoj razini. Koji su, po Vašem mišljenju, razlozi ovakvog trenda?

- Usporavanje inflacije ne znači da cijene padaju, nego da sporije rastu u odnosu na referentno razdoblje. Cijene dobara i usluga koje troši prosječni stanovnik BiH su bile više za 14% u 2022. godini u odnosu na prethodnu godinu. Time je znatno smanjen realni raspoloživi dohodak znatnog dijela stanovništva. Inflatorni pritisak je nešto blaži, ali i dalje intenzivan, i u prvih pet mjeseci, pa je godišnji porast iznosio dodatnih 10,2%, povrh već visokih cijena.

Ako je opća percepcija da „cijene većine proizvoda ostaju na istoj razini, a inflacija se smanjuje”, postoji nekoliko mogućih razloga. Prvi je da je struktura dobara i usluga koje troši prosječani stanovnik drugačija u odnosu na referentno razdoblje. To je sasvim moguće, a prilagodba na temelju ankete o ukupnoj potrošnji kućanstava redoviti su statistički postupak u mjerenju inflacije. Drugi mogući razlog su promatrane uske kategorije dobara i usluga. Naprimjer, samo osnovne životne namirnice. Treći bi razlog mogao biti da se govori o realnom raspoloživom dohotku, odnosno, koliko i što si mogu priuštiti za mjesečnu plaću, u odnosu na ranija razdoblja, a ne o trenutnoj promjeni prosječnih potrošačkih cijena. Više se ne govori o odgođenom trošenje na luksuzna dobra, već se u prvi plan stavlja raspoloživi dohodak za potrošnju osnovnih potreba stanovništva. Bez rasta realnog raspoloživog dohotka, po mogućnosti na temelju rasta aktivnosti koje ne generiraju dodatnu inflaciju, odnosno poboljšanja konkurentnosti kroz pomno osmišljen set reformi, korištenje EU fondova za strukturne reforme itd, doista je teško očekivati da će prosječan stanovnik inflaciju doživljavati kao nešto što će proći. Pritom ne smijemo zaboraviti da je era jeftinog novca iza nas, i da je realno očekivati rast kamatnih stopa u srednjem roku.

Kako biste ocijenili rezultate poslovanja u prvom tromjesečju?

–Primarni cilj CBBiH, kao i svih prethodnih godina, je održavanje stabilnosti domaće valute, uz puno pokriće u stranoj valuti. Od 2014. godine, kada je ECB uvela negativne kamatne stope, pa do 2022. godine, za CBBiH bile su izuzetno izazovne. Sve vrijeme smo upravljali deviznim pričuvama ispunjavajući ciljeve sigurnosti i likvidnosti, te profitabilnosti u mjeri u kojoj je to bilo moguće, uz adekvatno upravljanje vezanim rizicima.

Sredinom prošle godine ECB, čije mjere imaju najznačajniji utjecaj na CBBiH, nakon višegodišnjeg razdoblja, napravila je zaokret u svojoj monetarnoj politici od ekspanzivna ka restriktivnoj. S jedne strane, bilo je moguće reinvestirati devizne pričuve po znatno povoljnijim uvjetima, a s druge strane, CBBiH je bila suočena s posljedicama povećanja prinosa na vrijednost portfolija. Naglašavam da smo na vrijeme započeli proces restrukturiranja i skraćivanja trajanja portfolija, čime smo minimizirali oscilacije u fer vrijednosti portfolija i poslovali profitabilno. Dokaz tome je podatak o dobiti za prvih šest mjeseci 2023. godine koja iznosi oko 107 milijuna KM, što je više od ukupne dobiti ostvarene u razdoblju od 2016. do 2022. godine. Ovom reziltatu najviše doprinose prihodi od ulaganja deviznih pričuva.

Razina deviznih pričuva se početkom godine smanjila, što je sasvim uobičajeno za prvo tromjesečje, no već u drugom tromjesečju razina deviznih pričuva u skladu je sa višegodišnjim trendovima i bilježi rast. Valja naglasiti da je neto promjena zaduženosti sektora vlade, što podrazumijeva nova zaduženja i otplatu vanjskog duga, trenutačno jedan od ključnih čimbenika koji utječu na razinu deviznih pričuva.

Kritike pojedinih ekonomskih analitičara izazvala je prošlogodišnja odluka o prodaji zlata. Kakvi su planovi u ovom segmentu deviznih pričuva za iduće razdoblje, jer neke zemlje već duže vrijeme intenzivno kupuju zlato?

- Odluka o prošlogodišnjoj prodaji zlata pokazala se pravovremenom i višestruko opravdanom. U vezi s budućim planovima, sve naše aktivnosti, kao i do sada, ovisit će o tržišnim kretanjima i našim odlukama o strateškom pozicioniranju CBBiH. 

Ekonomski izazov

Na nedavno održanoj konferenciji u Dubrovniku govorili ste o nekima od njih, koji su glavni izazovi za gospodarstvo BiH u ovom trenutku i kako ih prevladati?

- Da, spomenuo sam frikcije na tržištu rada kao trenutačno najveći gospodarski izazov. Suočeni smo sa starenjem stanovništva, dugotrajnom nezaposlenošću i ustrajnim i sve intenzivnijim odlaskom visokoobrazovanog kadra i kvalificirane radne snage u zapadnu Europu. Smatram da je izuzetno važno izjednačiti porezno opterećenje na rad i povećati mobilnost radne snage u cijeloj BiH. 

Također, kao neto izvoznik električne energije, i zemlja koja ne ovisi o uvozu prirodnog plina, bili smo u mogućnosti, relativno lako u usporedbi s drugim zemljama, amortizirati udar rata u Ukrajini na cijene plina u Europi. Naša je prerađivačka industrija čak donekle profitirala od znatno nižih cijena električne energije od onih među našim glavnim trgovinskim partnerima, posebice u EU, i prekida u globalnoj proizvodnji i opskrbnim lancima, jer je ponovni izvoz dorađenih i obrađenih proizvoda značajno porastao.

To je pozitivno pridonijelo gospodarskoj aktivnosti u zemlji. No, još uvijek se uvelike oslanjamo na neobnovljive izvore energije. Smatram da će nam to biti dvostruki izazov. Porez na energiju iz neobnovljivih izvora, koji će se u EU primjenjivati od 2026. godine, snažno će utjecati na naš izvor električne energije, ali i cjenovnu konkurentnost naših dobara. Također, sizazovima zamjene postojećih postrojenja, posebice termoelektrana, počet ćemo se suočavati već u srednjem roku, budući da će njihov planirani vijek trajanja biti pri kraju.

Već sada značajno kasnimo s ulaganjima koja će osigurati kontinuitet naše energetske neovisnosti u srednjem i dugom roku, što bi se moglo odraziti na ionako nizak realni raspoloživi dohodak stanovništva, ali i cjenovnu konkurentnost naših tvrtki.

Konačno, tu je i pitanje procikličnosti fiskalne politike u trenutačnom okruženju visoke inflacije. U potpunosti razumijem izazove s kojima su se fiskalne vlasti susrele u proteklom razdoblju, prvo pandemija, zatim provedba mjera koje su ublažile utjecaj inflacije na najugroženije slojeve stanovništva. Ipak, smatram da je, u narednom razdoblju, ključno odmaknuti se od mjera i politika koje rezultiraju niskim fiskalnim multiplikatorima i rastom tekuće potrošnje, prema javnim ulaganjima koja povećavaju gospodarsku aktivnost, kako neposrednu tako i potencijalnu, bez stvaranja dodatnih inflatornih pritisaka.

Brojni pritisci

Proteklih godina bilo je dosta pritisaka od strane pojedinih političara da se počne koristiti „višak novca“ Centralne banke BiH. Postoje li takvi pritisci danas, kada je javni dug oba entiteta značajno pvećan, a RS sve teže ispunjava svoje obveze?

-CBBiH je nastavila obavljati poslove sukladno svom mandatu. U svakoj prigodi kad smo dobili takve upite CBBiH je široj javnosti i svim relevantnim domaćim i međunarodnim stranama strpljivo i temeljito objašnjavala zašto su takvi pozivi pogrešni ili čak štetni. Imali smo i punu potporu relevantnih supranacionalnih institucija, rejting agencija i poslovne zajednice, što je vremenom otupilo oštricu uzastopnih pokušaja da se CBBiH direktno uputi kako da izvršava svoju ključnu zadaću i zakonske ovlasti. Naša transparentnost i jasna komunikacija, kao i snažno povjerenje javnosti u CBBiH i njenu monetarnu politiku, pomogli su da se odupremo ovim izazovima.

Referentna stopa

Pripreme za uvođenje domaće referentne kamatne stope traju već neko vrijeme. Znači li to i napuštanje EURIBOR-a? Koji su razlozi za takve aktivnosti i što će to značiti za banke, odnosno građane BiH?

- Svrha je bankama staviti na raspolaganje referentnu stopu koju mogu koristiti za prilagodbu varijabilnih komponenti cijena izvora financiranja u financijskim ugovorima. Dakle, banke će imati izbor koju će stopu koristiti, a to ne znači da će korištenje EURIBOR-a biti napušteno ili zabranjeno. Banke koje se financiraju uglavnom iz domaćih izvora koristeći ovu stopu kao referentnu vrijednost za prilagodbu promjenjivog dijela kamatne stope u ugovorima o kreditima moći će bolje upravljati kamatno induciranim kreditnim rizikom koji proizlazi iz snažnog rasta kamatnih stopa, kao i rizikom održavanja stabilnih neto kamatnih marži. Prednost za klijente je ta što će kamatne stope na kredite biti usklađene s realnom cijenom novca na domaćem tržištu, odnosno, sve dok kamatne stope koje mogu dobiti na bankovne depozite budu niske, ni kamatne stope na kredite neće se značajno povećati.