CBBiH na godišnjim sastancima u vezi s Programom ekonomskih reformi za razdoblje 2025. – 2027.

Pripremila: dr. Belma Čolaković

Rukovoditeljica Ureda vodećeg ekonomiste

Predstavnica Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), vodeća ekonomistica dr. Belma Čolaković nazočila je, u sastavu izaslanstva Bosne i Hercegovine, tehničkom sastanku Ekonomskog i financijskog odbora (eng. Economic and Financial Committee - Alternates, EFC-A). Odbor je tijelo Europske unije uspostavljeno s ciljem promoviranja koordinacije među članicama Unije. Odbor pruža mišljenja, na zahtjev Vijeća Europske unije (EU) ili Europske komisije (EK). Materijali za Vijeće uključuju procjene ekonomske i financijske situacije, koordinacije ekonomskih i fiskalne politike, informacije glede pitanja financijskih tržišta, politika deviznog tečaja, te veza s trećim zemljama i međunarodnim institucijama. Odbor, također, daje okvir za pripremu i održavanje dijaloga između Vijeća i Europske središnje banke (ESB).

Upravo vezano uz procjene situacije u trećim zemljama, sastanak EFC-A je sastavni dio ocjene Programa ekonomskih reformi (PER) koje svaka zemlja kandidat za članstvo u EU dostavlja godišnje, za razdoblje od tri godine. Dokument se priprema sukladno metodologiji i strukturi koju odobrava EK, i prezentira srednjoročni okvir makroekonomskih i fiskalnih parametara zemlje. PER, također, daje osvrt na napredak koji je zemlja uradila tijekom godine dana od prethodnog sastanka, slijedeći ranije preporuke. Sastanak je samo jedan u nizu, koji se tiče ocjene kvalitete i kredibilnosti PER-a zemlje kandidata, a proces kulminira zajedničkom izjavom institucija EU i visokih dužnosnika zemlje kandidata na sastancima u svibnju, koja sadrži konkretne prijedloge za zemlju, kako bi se proces pridruživanja EU ubrzao, a kvaliteta života stanovništva približavala prosjeku EU i tijekom procesa pregovora za pristupanje. Sastanku EFC-A prethodi niz sastanaka, po dostavi PER, između institucija EU (EK, ESB i Eurostata) i institucija zemlje kandidata (u prvom redu središnje banke i ministarstva financija), a poseban naglasak se stavlja na stupanj ispunjenja preporuka iz prošle godine, makroekonomske trendove i projekcije, te započete reformske procese, uključujući očekivanja i ograničenja vezano uz njihovu implementaciju, posebice u segmentu mogućnosti njihovog financiranja.

Na samom sastanku EFC-A, prisutna su izaslanstva zemalja kandidata za članstvo u EU, s jedne, te EK, ESB, Eurostata, i zemalja članica u EU, s druge strane. Svaku zemlju kandidata za članstvo predstavljaju središnja banka i ministarstvo financija, a moguće je da izaslanstvo ima još dva člana, u drugom redu, u svojstvu promatrača. Intervencija po zemlji je strogo ograničena na po pet minuta po instituciji, uz dodatnih pet minuta za osvrt, komentare i pitanja predstavnika jedne od zemalja članica, vezano uz dostavljeni PER. Potom, izaslanstvo zemlje ima dodatne tri minute da odgovori na konkretna pitanja. Na kraju, pruža se prilika i ostalnim nazočnim da izaslanstvu zemlje postave pitanje. Potom svako od izaslanstava daje izjavu slažu li se s nacrtom zajedničke izjave i zaključaka s preporukama, koja će biti formalno usvojena i objavljena na sastancima na visokoj razini u svibnju. Nacrt zajedničke izjave pripremaju EK i ESB, nakon ocjene podnesenog PER-a i niza sastanaka početkom godine s institucijama zemlje kandidata za članstvo, a one, po usuglašavanju stavova, mogu dostaviti komentare i sugestije za eventualne izmjene ili pojašnjenja. Ove sugestije EK i ESB ne moraju usvojiti, jer se, u konačnici, radi o njihovoj ocjeni napretka zemlje i kredibilnosti argumenata i informacija iznesenih u PER. Ipak, institucije EU prihvate argumentirane komentare, a netočnih navoda u nacrtu, u pravilu, nema. Suština je da ovi sastanci nisu prostor da se s institucijama EU naširoko polemizira o posebnostima zemlje, nego da se usvoje preporuke za prioritetne aktivnosti zemlje, u mandatu EFC, koje će institucijama EU biti signal opredijeljenosti zemlje za članstvo, i dati mjerljive rezultate o napretku u procesu EU integracija.

I na ovom sastanku su, nažalost, institucije EU konstatirale da samo Bosna i Hercegovina, od osam prisutnih izaslanstava, nije na vrijeme dostavila dokument PER za razdoblje 2025. - 2027. Vijeće ministara BiH je tek polovinom ožujka usvojilo nacrt PER-a, i dokument je, s dva mjeseca zakašnjenja, dostavljen institucijama EU. Ovo je treća godina zaredom kako BiH, jedina od zemalja kandidata za članstvo, ne dostavlja ključni, godišnji dokument o napretku pravodobno, a i dostavljeno se ocjenjuje kao dokument sa značajnim prostorom za poboljšanje. Posljedično, institucijama EK se šalje signal kako zemlja proces EU integracija shvaća manje ozbiljno, u odnosu na ostale kandidate za članstvo, a ostavlja se i znatno manje vremena institucijama EU za davanje konstruktivnih i konkretnih prijedloga za poboljšanje. Ovom prilikom se posebice zahvaljujemo predstavniku Ministarstva financija Litve, koji je, usprkos vrlo kratkom roku za davanje komentara na dostavljeni PER, vrlo ozbiljno pristupio komentiranju dokumenta koji je dostavila BiH, i postavio vrlo konkretna pitanja izaslanstvu BiH.

Neposredno prije svakog EFC sastanka, institucije EU, svakoj od zemalja kandidata, dostave dva pitanja, po jedno za središnju banku i ministarstvo financija. Pitanja za središnju banku, obično, priprema ESB. Ove godine, pitanje na koje je CBBiH dala odgovor tijekom svoje petominutne intervencije je: „Kako ocjenjujete izglede i rizike vezane uz inflaciju, uključujući i kvalitetu mjerenja inflacije, očekivanja domaćih sektora i institucija, vezano uz inflaciju, a sve u kontekstu ograničenog prostora za djelovanje monetarne politike. Koje druge politike smatrate relevantnim za postizanje stabilnosti cijena?“ Od pitanja koja je predstavnik Litve imao za naše izaslanstvo, Centralna banka je preuzela pitanja vezano uz potencijalni efekt rasta minimalne plaće na cjenovnu konkurentnost i, neizravno, ekonomski rast u srednjem roku. Dodatno pitanje ispred zemalja članica je bilo: „U kojoj mjeri je BiH počela ispunjavati preporuke iz izvješća FATF iz prosinca 2024. godine, a kako bi se spriječilo eventualno nazadovanje zemlje na listama ove organizacije?“

Glede pitanja kvalitete mjerenja inflacije u BiH, istaknuli smo kako je, temeljem zakona iz 2002. godine, jedina institucija zadužena za zvanično mjerenje cijena, na razini BiH, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, i to iz inputa koje dostavljaju entitetski zavodi za statistiku. Ipak, želeći doprinositi ispunjavanju ranijih preporuka institucija EU, CBBiH je nedavno počela, u analitičke svrhe, i zvanično objavljivati našu procjenu temeljne i inflacije cijena u sektoru usluga. Do sada smo objavljivali samo naše brze procjene temeljne i inflacije u sektoru usluga, a od podataka za veljaču 2025. godine, objavljujemo i procijenjene povijesne vrijednosti indeksa.

U narednim danima, CBBiH će, kao dio izaslanstva zemlje, dati svoju suglasnost na konačni nacrt zajedničke izjave. Izjavu ćemo, po usvajanju na sastancima u svibnju, na kojima će CBBiH, također, imati svoga predstavnika, objaviti u cijelosti, u segmentu koji se tiče BiH. Cilj nam je potcrtati koliko je bitan proces EU integracija zemlje, koliko je ozbiljnog puta i posla pred svima nama, i kako ga, bar, ne trebamo dodatno otežavati nepravodobnim reakcijama, ili nedostavljanjem dokumenata u traženom formatu.