CBBiH na godišnjim sastancima vezanim za Program ekonomskih reformi za period 2025 – 2027

Pripremila: dr. Belma Čolaković

Rukovodilac Ureda vodećeg ekonomiste

Predstavnica Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH), Vodeća ekonomistica, dr. Belma Čolaković, prisustvovala je, u sastavu delegacije Bosne i Hercegovine, na tehničkom sastanku Ekonomskog i finansijskog odbora (eng. Economic and Financial Committee - Alternates, EFC-A). Odbor je tijelo Evropske unije, uspostavljen sa ciljem promovisanja koordinacije među članicama Unije. Odbor pruža mišljenja, na zahtjev Vijeća Evropske unije (EU) ili Evropske komisije (EK). Materijali za Vijeće uključuju procjene ekonomske i finansijske situacije, koordinacije ekonomskih i fiskalne politike, informacije vezano za pitanja finansijskih tržišta, politika deviznog kursa, te veza sa trećim zemljama i međunarodnim institucijama. Odbor, takođe, daje okvir za pripremu i održavanje dijaloga između Vijeća i Evropske centralne banke (ECB).

Upravo vezano za procjene situacije u trećim zemljama, sastanak EFC-A je sastavni dio ocjene Programa ekonomskih reformi (PER) koje svaka zemlja kandidat za članstvo u EU, dostavlja godišnje, za period od tri godine. Dokument se priprema u skladu sa metodologijom, i strukturom koju odobrava EK, i prezentuje srednjoročni okvir makroekonomskih i fiskalnih parametara zemlje. PER, takođe, daje osvrt na napredak koji je zemlja uradila u toku godinu dana od prethodnog sastanka, sljiedeći ranije preporuke. Sastanak je samo jedan u nizu, koji se tiče ocjene kvaliteta i kredibilnosti PER-a zemlje kandidata, a proces kulminira zajedničkom izjavom institucija EU, i visokih zvaničnika zemlje kandidata na sastancima u maju, koja sadrži konkretne prijedloge za zemlju, kako bi se proces pridruživanja EU ubrzao, a kvalitet života stanovništva približavao prosjeku EU i tokom procesa pregovora za pristupanje. Sastanku EFC-A prethodi niz sastanaka, po dostavi PER, između institucija EU (EK, ECB i Eurostata) i institucija zemlje kandidata (u prvom redu centralne banke i ministarstva finansija), a poseban akcenat se stavlja na stepen ispunjenja preporuka iz prošle godine, makroekonomske trendove i projekcije, te započete reformske procese, uključujući očekivanja i ograničenja vezano za njihovu implementaciju, posebno u segmentu mogućnosti njihovog finansiranja.

Na samom sastanku EFC-A, prisutne su delegacije zemalja kandidata za članstvo u EU, sa jedne, te EK, ECB, Eurostata, i zemalja članica u EU, sa druge strane. Svaku zemlju kandidata za članstvo predstavljaju centralna banaka i ministarstvo finansija, a moguće je da delegacija ima još dva člana, u drugom redu, u svojstvu posmatrača. Intervencija po zemlji je strogo ograničena na po pet minuta po instituciji, uz dodatnih pet minuta za osvrt, komentare i pitanja predstavnika jedne od zemalja članica, vezano za dostavljeni PER. Potom, delegacija zemlje ima dodatne tri minute da odgovori na konkretna pitanja. Na kraju, pruža se prilika i ostalnim prisutnim da delegaciji zemlje postave pitanje. Potom svaka od delegacija daje izjavu slažu li se sa nacrtom zajedničke izjave i zaključaka sa preporukama, koja će biti formalno usvojena i objavljena na sastancima na visokom nivou u maju. Nacrt zajedničke izjave pripremaju EC i ECB, nakon ocjene podnešenog PER-a i niza sastanaka početkom godine sa institucijama zemlje kandidata za članstvo, a one, po usaglašavanju stavova, mogu dostaviti komentare i sugestije za eventualne izmjene ili pojašnjenja. Ove sugestije EC i ECB ne moraju usvojiti, jer se, u konačnici, radi o njihovoj ocjeni napretka zemlje i kredibilnosti argumenataa i informacija iznešenih u PER. Ipak, institucije EU prihvate argumentovane komentare, a netačnih navoda u nacrtu, u pravilu, nema. Suština je da ovi sastanci nisu prostor da se sa institucijama EU naširoko polemiše o posebnostima zemlje, nego da se usvoje preporuke za prioritetne aktivnosti zemlje, u mandatu EFC, koje će institucijama EU biti signal opredijeljenosti zemlje za članstvo, i dati mjerljive rezultate o napretku u procesu EU integracija.

I na ovom sastanku su, na žalost, institucije EU konstatovale da samo Bosna i Hercegovina, od osam prisutnih delegacija, nije na vrijeme dostavila dokument PER za period 2025 – 2027. Vijeće ministara BiH je tek polovinom marta usvojilo nacrt PER-a, i dokument je, sa dva mjeseca zakašnjenja, dostavljen institucijama EU. Ovo je treća godina zaredom kako BiH, jedina od zemalja kandidata za članstvo, ne dostavlja ključni, godišnji dokument o napretku pravovremeno, a i dostavljeno se ocjenje kao dokument sa značajnim prostorom za poboljšanje. Posljedično, institucijama EC se šalje signal kako zemlja proces EU integracija shvata manje ozbiljno, u odnosu na ostale kandidate za članstvo, a ostavlja se i znatno manje vremena institucijama EU za davanje konstruktivnih i konkretnih prijedloga za poboljšanje. Ovom prilikom se posebno zahvaljujemo predstavniku Ministarstva finansija Litvanije, koji je, uprkos vrlo kratkom roku za davanje komentara na dostavljeni PER, vrlo ozbiljno pristupio komentarisanju dokumenta koji je dostavila BiH, i postavio vrlo konkretna pitanja delegaciji BiH.

Neposredno prije svakog EFC sastanka, institucije EU, svakoj od zemalja kandidata, dostave dva pitanja, po jedno za centralnu banku i ministarstvo finansija. Pitanja za centralnu banku, obično, priprema ECB. Ove godine, pitanje na koje je CBBiH dala odgovor tokom svoje petominutne intervencije, je: „Kako ocjenjujete izglede i rizike vezane za inflaciju, uključujući i kvalitet mjerenja inflacije, očekivanja domaćih sektora i institucija, vezano za inflaciju, a sve u kontekstu ograničenog prostora za djelovanje monetarne politike. Koje druge politike smatrate relevantnim za postizanje stabilnosti cijena?“ Od pitanja koja je predstavnik Litvanije imao za našu delegaciju, Centralna banka je preuzela pitanja vezano za potencijalni efekat rasta minimalne plate na cjenovnu konkurentnost i, indirektno, ekonomski rast u srednjem roku. Dodatno pitanje, ispred zemalja članica, je bilo: „U kojoj mjeri je BiH počela ispunjavati preporuke iz izvještaja FATF iz decembra 2024. godine, a kako bi se spriječilo eventualno nazadovanje zemlje na listama ove organizacije?“

Vezano za pitanje kvaliteta mjerenja inflacije u BiH, istakli smo kako je, temeljem zakona iz 2002. godine, jedina institucija zaduežna za zvanično mjerenje cijena, na nivou BiH, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, i to iz inputa koje dostavljaju entitetski zavodi za statistiku. Ipak, želeći doprinositi ispunjavanju ranijih preporuka institucija EU, CBBiH je nedavno počela, u analitičke svrhe, i zvanično objavljivati našu procjenu temeljne, i inflacije cijena u sektoru usluga. Do sada smo objavljivali samo naše brze procjene temeljne i inflacije u sektoru usluga, a od podataka za februar 2025. godine, objavljujemo i procijenjene historijske vrijednosti indeksa.

U narednim danima, CBBiH će, kao dio delegacije zemlje, dati svoju saglasnost na konačni nacrt zajedničke izjave. Izjavu ćemo, po usvajanju na sastancima u maju, na kojima će CBBiH, takođe, imati svog predstavnika, objaviti u cijelosti, u segmentu koji se tiče BiH. Cilj nam je potcrtati koliko je bitan proces EU integracija zemlje, koliko je ozbiljnog puta i posla pred svima nama, i kako ga, bar, ne trebamo dodatno otežavati nepravovremenim reakcijama, ili nedostavljanjem dokumenata u traženom formatu.